Novi saziv Evropske komisije, predvođen Ursulom fon der Lajen, nastaviće da motri na situaciju na Zapadnom Balkanu, ali proširenje EU na države poput Bosne i Hercegovine i Srbije neće biti prioritet zvaničnog Brisela, budući da postoje znatno važniji zadaci koje treba sprovesti, uključujući Bregzit i unutrašnje reforme EU, navodi se u tekstu na sajtu dnevnog lista Danas.
Prema mišljenju stručnjaka za EU integracije, neophodno je sačekati i vidjeti kome će pripasti sektor proširenja i susjedske politike, odnosno da li će Johanes Han zadržati taj resor, te u kojoj mjeri će se Balkanom baviti novi šef diplomatije EU Žozep Borelj.
Erki Bahovski, bivši zvaničnik Evropske komisije i spoljnopolitički novinar iz Estonije, kaže da je u ovom trenutku teško prognozirati kakva će biti politika novih zvaničnika EU prema ovom regionu, ali da se stiče utisak da treba biti „oprezno optimističan“, naročito kada je riječ o proširenju.
Junker, odlazeći predsjednik EK, zapravo je stavio proširenje „na čekanje“ i sada prolazi taj petogodišnji period, pa će Ursula fon der Lajen morati da se time pozabavi. Budući da je ona iz Njemačke, treba se sjetiti da je Njemačka podržavala proširenje na istok, jer je željela stabilnost na istočnoj granici. Zapadni Balkan se ne graniči direktno sa Njemačkom, ali vjerujem da je Njemačka zainteresovana i za proširenje na jug, kako bi bila osigurana južna granica EU. S druge strane, proces proširenja gubi jednog od svojih najvećih zagovornika, Veliku Britaniju. Novo rukovodstvo EK će, nedvosmisleno, morati da se suoči sa Bregzitom, i tu će vodeću riječ imati lideri Francuske i Njemačke. Istovremeno, EU treba da postane snažnija, što znači unutrašnju konsolidaciju i jačanje saradnje. Stoga, ostaje pitanje koliko pažnje Unija može da pokloni proširenju.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Bahovski naglašava da je drugo pitanje ko će se najviše baviti Zapadnim Balkanom. On smatra da postoji mogućnost da će takav zadatak pripasti Borelju, dosadašnjem šefu španske diplomatije.
Kao što znamo, Španija odbija da prizna nezavisnost Kosova i moguće je da će se takav stav odraziti i na spoljnu politiku EU. Ipak, Zapadni Balkan je, prije svega, nadležnost komesara za proširenje, i ako on dobije jasan mandat, situacija će biti bolja. Ipak, još uvijek ne znamo ko će to biti. Dakle, najprije je potrebno da se neke stvari razjasne, pa da uočimo obrise politike EK. I, na kraju, mnogo toga će zavisiti od samog Zapadnog Balkana.
Franc-Lotar Altman, njemački politikolog i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bukureštu, ističe da nova predsjednica EK nema mnogo ličnog iskustva u vezi sa Balkanom i da je potrebno da je o ovom regionu detaljno informišu ljudi poput dosadašnjeg komesara za susjedsku politiku i proširenje Johanesa Hana, koji će, možda, zadržati taj resor.
Do sada je EK bila pozitivnija kada je riječ o politici prema Zapadnom Balkanu od pojedinih država članica, ali moguće je da će Ursula fon der Lajen voditi jasniju i transparentniju politiku od Junkera, ozbiljnije uzimajući u obzir primjedbe zemalja EU. To ne znači da će ona biti „negativnija“, već da je potrebno razmotriti zamjerke mnogih u Uniji, koji žele da se EU jasnije odredi prema pojavama poput „stabilokratije“ – stava da je stabilnost važnija od reformi i demokratske vladavine. Ukoliko predsjednica EK uspije da se predstavi na navedeni način, to bi moglo da dovede do pozitivnih pomaka u državama Zapadnog Balkana, uključujući jačanje civilnog društva, i nadajmo se, voljnosti političara da se uhvate ukoštac sa problemima navedenim u izvještajima EK, poput korupcije, uspostavljanja vladavine prava, slobode medija, dobrosusjedskih odnosa.
