U susret konačne odluke za izbor Evropske prestonice kulture za 2024.godinu za svega nekoliko dana u Briselu gdje su u konkurenciji Banjaluka, Mostar i norveški grad Bode, na Weekend media festivalu u Rovinju predstavljen je program grada Rijeke koja će ovu titulu da nosi već naredne, 2020.godine.
Dopolavoro je sastavni dio projekte Rijeka 2020 čiji će se program odvijati od 26.marta do 12.jula naredne godine. Ovaj program obuhvata izložbe, pozorište i operu, ali i zabavne spektakle, koje prate bogat bogat izdavački program, a govore najviše o radu ali i novim tehnologijama.
Ivan Šarar, načelnik za kulturu Grada Rijeke, govorio je o hrabrosti Rijeke u kontekstu strasti kojom je pristupila otvaranju konkretnih tema koje donosi programska cjelina Dopolavoro.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Riječ je o programu koji u Rijeku dovodi ljude koji se na svjetskoj sceni bave aktivizmom kroz kulturu i umjetnost. Rijeka više samo grad, postaje grad s potencijalom snažnog utjecaja u području koje je izuzetno važno, a nalazi se izvan mainstream vidljivosti”, istakao je Šarar.
Šta je Evropska prstonica kulture?
To je titula koju od 1985.godine dodjeljuje Evropska komsija u takmičenju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svog razvoja i svoje promjene. Projekat EPK donosi ulaganja finansijskih sredstava u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu. Do sada su ovu titulu nosili gradovi poput Dablina, Liverpula, Atine, Roterdama, Đenove i drugih. Projekat EPK je dugoročan kulturni projekat koji obuhvata niz događaja i aktivnosti, poput festivala, manifestacija, građenja zgrada posvećene kulturnim aktivnostima, a ulaže se u edukaciju umjetnika, ali i publike.
Davor Mišković, voditelj programskog pravca Dopolavoro najavio je navedene programme među kojima se ističe međunarodna grupna izložba Usijano more, prva robotska opera ReCallas Medea koja je navedena kao posebna atrakcija, koncert benda Compressorhead sastavljenog od robota i atraktivne interaktivne robotičke instalacije američkog umjetnika Christiana Ristowa, ikone legendarnog pustinjskog festivala Burning man.
“Rijeka je najveća hrvatska luka, a Europa je pomorski kontinent i ovim dijelom programa Rijeka komunicira temu koja ju s Europom čvrsto povezuje. Na skupnoj izložbi svo je radove predstaviti dvadesetak umjetnika i umjetničkih kolektiva; DISNOVATION.ORG, Harun Farocki, Forensic Architecture, Femke Herengraven, Lauren Huret, Jacob Hurwitz-Goodman i Daniel Keller, Lawrence Lek, Katja Novitskova, Jenny Odell, Ovidie, Elisa Giardina Papa, Alexandra Pirici, Lisa Rave, Marie Reinert, Tabita Rezaire, RYBN, Tamás S. Auby i Hito Steyerl”, rekao je Mišković na prezentaciji projeka “Rijeka 2020” u Rovinju.
Program Dopolavoro donosi 9 izložbi, 6 umjetničkih instalacija, 6 predstava, 8 glazbenih događanja te 3 simpozija i veliku međunarodnu konferenciju na temu tehnoloških promjena i budućnosti rada.
Rijeka bez sumnje željno očekuje 2020.godinu i početak godine u kojoj će nositi titulu EPK sa pregrštom sadržaja koji će je učiniti zanimljivom turistima, ali, kako su sami čelni ljudi EPK istakli, i da podstaknu ljude da ostanu u ovom gradu kao i da Rijeku učine atraktivnu za nove stanovnike.
Banjaluka je već dugo u iščekivanju rezultata u Briselu, a kulturni krugovi najvećeg rada Srpske se nadaju da će ovo biti prekretnica u njenom kulturnom uzdizanju, ali i da šira javnost shvati važnost ovog projekta kao što je to slučaj u Rijeci.
“Titula Evropske prestonice kulture je sama po sebi ogromna odskočna daska u smislu razvoja kulture i grada uopšte, ali situacija u kojoj imamo podršku sa svih strana, političku, institucionalnu, podršku iz nezavisnog sektora – to je prilika koja se ne ukazuje svima. Upravo zato je važno da uhvatimo taj voz i, dobili – ne dobili, iskoristimo zamajac koji nas može pogurati nevjerovatnom brzinom”, istakao je Marko Bilbija, jedan od autora aplikacije za EPK 2024.
Monika Ponjavić, jedan od autora aplikacije za EPK 2024, za magazin Buka je pred put u Brisel naglasila koliko bi važno bilo da Banjaluka ponese ovu titulu, ali i da u slučaju eventualnog neuspjeha treba da podrži ove projekte.
“Jedan od ključnih izazova koje smo dobili tokom istraživanja kada smo radili Strategiju, razgovarajući svakodnevno sa preko tri stotine umjetnika i stručnjaka u kulturi, bio je da Banjaluka nema jasan plan i da se sve u kulturi dešava stihijski i bez puno razmišljanja. Evo, sada imamo ne jedan, nego dva jasna plana. U slučaju da ne dobijemo titulu, što je vrlo izvjesno, jer je konkurencija opasna, i dalje nam ostaju Strategija i druga aplikacija koje otvaraju mogućnost da sami sprovedemo projekat čiji je cilj 2024. godina, a po uzoru na neke druge evropske gradove poput Debrecina. Ništa nas u tome ne sprječava. Stati sada, bez obzira na sve, bilo bi pogrešno. I bilo bi šteta”, naglasila je Ponjavić.
Aplikaciju BL 2024 su napisali: Monika Ponjavić, Vuk Radulović, Marko Bilbija, Dijana Grbić, Saša Đorđević, Bojan Galić, Ognjen Šukalo, Mirjana Galić, Nikola Kužet i Nemanja Milenković.
Aplikaciju BL 2024 brane: Igor Radojičić, Marko Bilbija, Dijana Grbić, Monika Ponjavić, Saša Đorđević, Mirjana Galić, Ognjen Šukalo i Nikola Kužet.
GERILA.info
