Kako da loše informacije okrenete u svoju korist? Spinovanjem, naravno. To spada u “pačiju školu” odnosa s javnošću, bar u njihov reaktivni aspekt. Pored toga, ne škodi ako na čelu institucije imate osobu koja je prošla “medijsku školu” koja obiluje “predstavljanjem činjenica na način koji nama odgovara”, što je jedna od osnovnih metoda spinovanja.
Prošle sedmice su se “neupućeni” građani Bosne i Hercegovine iznenadili i zapanjili informacijom da je BiH zauzela 62. mjesto od 79 zemalja svijeta u najvećem globalnom istraživanju u obrazovanju (PISA) za 2018. godinu, dok je svaki drugi testirani učenik ocijenjen kao funkcionalno nepismen.
Nije prošla ni sedmica dana a Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, na čelu sa Natalijom Trivić, ovu negativnu informaciju već pokušava da spinuje i okrene u svoju korist.
Naime, Natalija Trivić smatra da su objavljeni rezultati PISA testiranja “veoma korisni jer mogu da posluže kao putokaz za unapređenje obrazovnog sistema”, prenosi novinska agencija Srna.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Posebno smo zadovoljni što će Republika Srpska dobiti rezultate testiranja koji se odnose samo na Republiku Srpsku i škole iz Srpske koje su učestvovale u testiranju jer je to validan pokazatelj kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz Republike Srpske i šta možemo poboljšati.
Prema njenim riječima, takvi pokazatelji olakšali bi rad reformskim timovima zaduženim za poboljšanje kvaliteta obrazovnog sistema.
Trivićeva je dodala da je zanimljivo da su učenici u BiH iskazali visok procenat zadovoljstva životom u sredinama u kojim žive i da je taj procenat znatno viši u odnosu na učenike iz razvijenijih zemalja koji imaju daleko bolje razvijenu funkcionalnu pismenost, ali su nezadovoljni.
Ona je istakla da je Republika Srpska već pokrenula reformski proces koji će razviti “novu školu za novo doba”.
To podrazumijeva inovirane nastavne planove i programe, stručne edukacije nastavnika i stručnih saradnika, stimulativno okruženje, a sve s ciljem ostvarivanja ishoda učenja baziranih na kritičkom razmišljanju učenika kako bi bili osposobljeni za primjenu naučenog znanja i stečenih kompetencija.
Trivićeva smatra da će sve to pratiti savremene učionice, te digitalizovani udžbenici.
Suština reformi je da učenici dobiju primjenjivo znanje u daljem životu. Cilj nam je veća primjena novih tehnologija u obrazovanju i digitalizacija udžbenika te jačanje kreativnosti, inovativnosti i kritičkog promišljanja što su neki od ključnih segmenata koji se vrednuju kroz PISA testiranje.
Dakle, Natalija Trivić je u par rečenica pomjerila fokus sa činjenice da je svaki drugi testirani učenik u BiH funkcionalno nepismen na “korisnost rezultata” zato što mogu poslužiti kao “putokaz za unapređenje obrazovnog sistema”.
Njena izjava obiluje eufemizmima koji se koriste kao način da se prikrije nepovoljna informacija. Na taj način se “sahranjuje loša vijest” i najavljuje “neko bolje sutra”, koje je naravno “na dugom štapu”, ali bar je fokus sa nepismenosti učenika pomjeren na poruke i obećanja o reformama, inovaciji nastavnih planova i programa, stimulativnom okruženju i edukaciji nastavnika. “Obećanje ludom radovanje.” Do nekog novog testiranja i novog iznenađenja građana koliko nam je podmladak nepismen.
Gerila.info
