Aktivisti u Banjaluci postavili su posebne kante za bacanje zaštitnih maski i rukavica, podstaknuti pričom koju je objavio BBC na srpskom.
“Kako bismo se zaštitili, morali smo da nosimo maske i rukavice, ali nismo ih na adekvatan način odlagali”, kaže za BBC na srpskom Banjalučanin Danijel Petrović.
On je član organizacije AGORA koja je po Banjaluci postavila deset kanti za bacanje ovakvog otpada, koji je počeo da se pojavljuje nakon izbijanja epidemije korona virusa.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Na ovakav korak ih je, kaže, podstakla i priča BBC na srpskom o bacanju maski i rukavica u Srbiji i Velikoj Britaniji.
Danijel govori da je slika upotrebljene zaštitne opreme na zelenim površinama, trotoarima, oko kontejnera, postala sve češća.
“Kako bismo zaustavili takvu sliku na ulicama Banjaluke i sačuvali ugled grada kao grada zelenila, došli smo na ideju da preduzmemo nešto i damo doprinos u prevazilaženju borbe sa korona virusom i u rješavanju ovog problema”, kaže on.
U Banjaluci je i dalje obavezno nošenje maski na ulici i u zatvorenom, dok rukavice više ne moraju da se nose.
Pravilno odlaganje
Upotrebljene maske i rukavice su potencijalno infektivni i opasni otpad, koji ne treba miješati sa komunalnim otpadom.
“Kaže se da se čovjek izlaže većoj opasnosti ako nepravilno postupa sa maskom i rukavicama nego ako ih ne nosi”, rekao je ranije za BBC na srpskom epidemiolog Zoran Radovanović.
Treba voditi računa i o skidanju maski i rukavica. Masku je važno dodirivati isključivo za lastiš kojim je zakačena za uši ili tračice kojima je vezana na potiljku. Ne treba je dodirivati za zaštitni dio, jer tako postoji mogućnost da se infekcija prenese na dlanove.
Rukavice treba uhvatiti iznad članka i povući da se prevrnu, a onda ih tako odložiti u otpad. Nikako ih ne treba hvati za prste, jer je i to način na koji se može prenijeti virus na dlanove, a onda dalje.
Danijel Petrović kaže da su na najprometnijim lokacijama Banjaluke pored kanti za drugi otpad, postavljene i njihove zelene kante. One su jasno obilježene i do sada se nije desilo da neko u njih ubaci ono čemu to nije mjesto.
“Banjaluka je veliki grad i deset korpi nije dovoljno kako bismo u potpunosti riješili ovaj problem”, kaže Danijel.
Dodaje da su su sugrađani primijetili korpe i da u velikom broju odvajaju i odlažu otpad na odgovoran način. Ove posebne kante prazni kompanija koja je specijalizovana za odvoz i uklanjanje takvog otpada.
“On se prikuplja ponedjeljkom, srijedom i petkom i na poseban način se transportuje do pogona gdje se steriliše i drobi. To je jedini adekvatan način za njegovo zbrinjavanje”, objašnjava Danijel.
Korpe su postavljene 20. maja i trebalo bi da budu uklonjene 20. juna, ali postoji mogućnost da ostanu duže, ako bude potrebe. Danijel kaže da su reakcije mještana dobre i da dobijaju mnogo fotografija i poruka na društvenim mrežama.
Na društvenim mrežama pokrenuli su i kampanju, a odgovornost sugrađana nagradiće u nagradnoj igri.
Za sada njihove kante postavljene su samo u Banjaluci, ali kažu da su tu da pomognu u nabavci i ostalim gradovima i ljudima koji ih žele.
Banjaluka postepeno ukida vanredne mjere uvedene zbog korona virusa, a stanovnici se uglavnom pridržavaju zvaničnih preporuka.
Međutim, i dalje postoje oni koji bacaju maske i rukavice pored kontejnera ili u kantu sa ostalim smećem.
Kazne za nepravilno odlaganje
Kada je jedan fotograf u Velikoj Britaniji usred karantina izašao u dozvoljenu šetnju po kraju, bio je iznenađen količinom odbačene zaštitne opreme. U toku tridesetominutne šetnje počeo je da je fotografiše.
Naredna četiri dana nastavio je da izlazi u dozvoljenu dnevnu šetnju i ponovo je virio po komšiluku, svaki put idući drugim dijelovima.
U krugu od oko kilometra i po, našao je oko 300 bačenih rukavica i maski.
Mnoge zemlje i gradovi suočavaju se sa ovim problemom. Rim je prije nekoliko dana uveo novčanu kaznu od 500 evra za bacanje rukavica i maski na ulicu.
Zastupnik u francuskoj Narodnoj skupštini Erik Puže predložio je uvođenje kazne od 300 evra, zabrinut zbog velike količine potencijalno zaraznog otpada na javnim površinama francuskih gradova.
U Francuskoj veliki problem predstavljaju rasute hirurške maske, a kako navodi organizacija Plastik Atak Frans, za njihovu razgradnju u prirodi potrebno je i do 450 godina.
Novi oblik zagađenja
Dok je zbog korona virusa i karantina saobraćaj prethodnih mjeseci bio smanjen, što je umanjilo zagađenje vazduha, nepravilno odlaganje maski i rukavica stvara novi vid zagađenja.
Video snimak sa Mediterana koji je objavila francuska organizacija za zaštitu prirode Opération mer propre (Operacija čisto more) pokazuje medicinske rukavice i maske koje se valjaju po morskom dnu.
Ekolozi kažu da su zgroženi ovakvim zagađenjem, koji dodatno pogoršava postojeće zagađenje plastikom.
Oni ističu da njihovi nalazi moraju da budu upozorenje za Evropu koja polako izlazi iz karantina, dok se ljudi vraćaju na plaže, a ljeto se bliži.
