“Broj građana koji su u izolaciji svakodnevno raste i to će uticati na samu izlaznost na izbore. Smatram da tu postoji prostor za izborne neregularnosti, jer, prosto, nedostaju ljudski resursi koji su potrebni da se isprati izlaznost, poštivanje mjera izolacije, sigurnost i bezbjednost”, kaže Branka Tepić.
Pišre: Maja Bjelajac / InfoRadar
Samo četiri dana uoči lokalnih izbora Bosna i Hercegovina zabilježila je crni korona-saldo: 72 preminula pacijenta i 1.500 novozaraženih. Ali za političke partije, posebno one u vlasti, izbori su važniji i od života. Borba za fotelju vs borba za respirator – ukratko bi se mogla opisati šizofrena bh. realnost.
Upravo takvoj paralelnoj stvarnosti građani Bosne i Hercegovine svjedoče u posljednjih 30 dana. U jednoj se vodi bitka za preživljavanje – sve je više bolesnih i zaraženih, bolnice nemaju kapacitete da prime pacijente, na koronu se testiraju samo teži slučajevi, ljekari na izmaku snaga apeluju na građane da poštuju mjere.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
U drugoj, političke partije vode kampanje, jedva se obazirući na sumornu statistiku. Iako su predizborni skupovi uglavnom izostali zbog pandemije, političari nerijetko obilaze glasače, a u medijima se povremeno pojave uslikani na nekom stranačkom okupljanju.
IZBORI SU TREBALI BITI ODGOĐENI
Iako je pandemija cijeli svijet zavila u crno, nikome od nadležnih u BiH nije palo na pamet da odgodi izbore, dok se situcija s koronom barem ne stavi pod kontrolu i broj zaraženih smanji.
„Ove izbore treba prolongirati jer ne postoje optimalni uslovi za održavanje izbornog procesa koji neće naškoditi zdravlju stanovništva i koji bi bilo provedeni u skladu s demokratskim standardima“, smatra novinar i urednik na BN televiziji Željko Raljić. Ističe da je odavno trebalo promijeniti Izborni zakon BiH, za šta nije bilo političke volje, i omogućiti građanima i druge načine glasanja.
„Mašine za glasanje bile bi prekomplikovane, ali bi ih vlast sutra prihvatila ako bi bilo moguće izvršiti neke izborne malverzacije putem njih. Takođe, poštom se glasa iz inostranstva, zašto ne bi bilo moguće i unutar zemlje? I, naravno, glasanje putem interneta, ali tu bi bili problem birački spiskovi koji nisu ažurirani i ne odgovaraju stanju na terenu“, pojašnjava Raljić.
Za digitalizaciju izbornog procesa zalaže se i Vesna Malešević, aktivistica Udruženja nezavisnih stvaralaca i aktivista (UNSA) Geto. Uvjerena je da će pandemija doprinijeti manjoj izlaznosti građana.
“A to vladajućoj strukturi odgovara, jer njihovi birači izlaze i po cijenu smrti. Glasačko tijelo koje će da izađe na ove izbore donosi glasove već decenijama, a ako samo oni izađu njihov procenat je dovoljan za pobjedu jer u našem izbornom sistemu nema praga izlaznosti. Neodlučni građani će, ako su i željeli izaći, ove godine biti pokolebani epidemiološkom situacijom, ali i neminovno dužim čekanjem na izbornom mjestu zbog uputa koje se moraju ispoštovati”, napominje Vesna Malešević.
Branka Tepić, kandidatkinja za odbornicu u banjalučkoj gradskoj skupštini ispred Narodnog pokreta Banja Luka zove, ističe da bi zdravlje građana trebalo da bude na prvom mjestu.
“S obzirom na to da su izbori sada neminovni, uz adekvatne i pooštrene mjere – dezinfekciju, maske i socijalnu distancu, možemo pokušati izbjeći stvaranje Covid klastera na izbornim mjestima – što ne možemo sa sigurnošću tvrditi za stvaranje ‘malverzacijskih’ klastera”, kaže Branka Tepić.
I u samim biračkim odborima strijepe kako će proteći izbori. Članica Izborne komisije u opštini Bosanski Petrovac Adisa Eminoglu kaže da je već sama obuka za članove biračkih odbora bila stresna zbog epidemiološke situacije. Obuka je, pojašnjava, išla uživo jer manje izborne jedinice nisu posebno tehnički opremljene, ali ni članovi biračkih odbora većinom nisu bili spremni na korištenje aplikacija.
„Iako se pridržavamo svih mjera, kroz salu je prošlo više od 150 ljudi. Kada u jednoj grupi imate njih 30-tak na obuci koja traje više od tri sata, zaista je gotovo nemoguće insistirati da se stalno priča pod maskama. Uz sve to, od tih 150 koji su prolazili obuku, mi naravno ne možemo znati ko je pozitivan a ko ne“, kaže ona.
Zbog toga očekuje da će na sam dan izbora biti haotično stanje. Podsjeća da je fizički kontakt neizbježan jer Izborna komisija ima doticaj s biračima, kao i članovima i biračkih odbora prilikom predaje glasačkog materijala.
MOGUĆE MANIPULACIJE BIRAČIMA U IZOLACIJI
O haosu u najavi svjedoče i reakcije na odluku Centralne izborne komisije BiH koja se odnosi na birače pozitivne na virus korona ili one u izolaciji, odnosno, hospitalizovane. Oni će moći da glasaju putem mobilnog tima, a uz posjedovanje medicinskog nalaza da su pozitivni ili akta o izolaciji.
Predsjednica opštinske Izborne komisije u Bosanskom Petrovcu Slobodanka Kecman ističe da će problem biti s osobama u izolaciji koje podnesu zahtjev za glasanje putem mobilnog tima, a koje nemaju nikakav dokument kojim bi dokazale svoj status.
„Onda mi kod nadležnih institucija treba da izvršimo uvid u medicinsku dokumentaciju. To su velike poteškoće jer mi moramo praviti izvod iz biračkog spiska“, kaže predsjednica komisije. Dodaje da do srijede nije bio zaprimljen ni jedan takav zahtjev, ali da ju je pet porodica kontaktiralo kako bi se raspitalo za ovaj vid glasanja.
Period izolacije nije jasno definisan i regulisan odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije RS ni do danas, pa se može naslutiti kakav će haos nastupiti s ovom kategorijom birača. Banjalučanin M.R., pozitivan na korona virus, kaže da je rješenje o izolaciji dobio dva dana nakon što mu je dvosedmična izolacija istekla.
„Ista stvar je s većina ljudi koje poznajem a takođe su pozitivni – rješenje im je stiglo tek nakon isteka izolacije“, kaže on.
Sve to ostavlja ogroman prostor za sumnje u regularnost predstojećih lokalnih izbora.
“Broj građana koji su u izolaciji svakodnevno raste i to će uticati na samu izlaznost na izbore. Smatram da tu postoji prostor za izborne neregularnosti, jer, prosto, nedostaju ljudski resursi koji su potrebni da se isprati izlaznost, poštivanje mjera izolacije, sigurnost i bezbjednost”, ističe Branka Tepić.
Sumnju dodatno produbljuje već poznata i dugogodišnja praksa neregularnosti tokom izbornih procesa.
KUPOVINA GLASOVA TESTOVIMA
Vesna Malešević podsjeća da se država kao i lokalne zajednice nisu snašle u pandemiji, o čemu svjedoči ne samo enorman broj zaraženih već i nedostatak mjesta u bolnicama, materijala, aparata i ljekova. Dodaje da vlast nema ekonomski model pomoći ublažavanja poslijedica pandemije, jer ga nema ni u redovnim uslovima, pa su građani prepušteni sami sebi u problemu kako se zaštititi i kako preživjeti.
“Tako da ne vjerujem da ćemo biti u mogućnosti i da izbore izvedemo na način kako je zakonom propisano. Uvođenje mobilnih timova za oboljele uvešće još veću zabunu i otvoriti još jednu mogućnost manipulacije glasovima”, zaključuje ova aktivistica UNSA.
Novinar i urednik Željko Raljić siguran je da lokalni izbori neće biti bazirani na demokratskim principima. Podsjeća takođe da haotična situacija najviše odgovara partijama na vlasti, „koje pod kontrolom imaju dio ljudi u izbornim komisijama na svim nivoima i u biračkim odborima“.
„Volja građana ne može doći do izražaja jer će i ovaj put, kao i u nekoliko prethodnih izbornih ciklusa, izbori biti neregularni. I prije pandemije imali smo otvorenu kupovinu glasova za novac, zaposlenje, javna materijalna sredstva (drva za ogrev, asfalt za puteve…), usluge (ljekarski pregledi, besplatni testovi u doba korone). Sve to je u ovo doba krize još više izraženo. To će biti haotično, a zdravlje stanovništva biće ugroženo“, upozorava Raljić.
Da kupovina glasova poprima sve beskrupuloznije oblike svjedoči i činjenica da je Izborni štab SNSD-a Banjaluka nedavno pozvao građane u svoje prostorije na besplatno serološko testiranje, u momentu kada zdravstveni sistem RS puca po šavovima zbog nedostatka testova, lijekova, respiratora i smještajnih kapaciteta.
U Bosni i Hercegovini do sada je virusom korona zaraženo više od 66.000 ljudi, a od posljedica zaraze preminulo je oko 1.700 pacijenata. S obzirom na činjenicu da u BiH više od 3,1 miliona građana ima pravo glasa, ako izlaznost bude približna onoj na prošlim lokalnim izborima (oko 53 odsto), kroz biračka mjesta širom zemlje proći će više od milion i po ljudi. Horor koji građani Bosne i Hercegovine trenutno preživljavaju, čini se, nije ni izbliza jeziv kao ono što vjerovatno slijedi nakon izbora.
