Tužilaštvu KS stigla dokumentacija o krivičnom djelu protiv Sakiba Katane. U stanju lockdowna, smanjenju prihoda, dijelio stimulacije i do 30 posto.
PIŠE: AMIL DUČIĆ
Naime, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, kako je potvrđeno za Fokus.ba, izvršiće određene radnje s ciljem ispitivanja osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu nesavjestan rad u službi, za koje se tereti nedavno smijenjeni direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Sakib Kantana, a odnosi se na donošenje nezakonitih odluka o uvećanju osnovnih plata zaposlenih.
Portparol Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić izjavila je za portal Fokus.ba da su zaprimili informaciju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS po ovom pitanju, a dostavljena im je i informacija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS o izvršenom nadzoru u Zavodu po navedenom pitanju.
Ured za borbu protiv korupcije u informaciji dostavljenoj Tužilaštvu KS naveo je da postoje indicije da je Katana, koji je u periodu od 2019. do 17. septembra 2021. godine bio direktor ZZOKS, počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi, jer je donoseći pojedinačne odluke o uvećanju plata radnicima bez pravnog osnova očigledno nesavjesno postupio u vršenju svoje dužnosti, što je za posljedicu imalo nastanak štete po budžet Zavoda u iznosu od minimalno 60.000 KM.
Inače, Katanu je 17. septembra ove godine smijenila Vlada KS, sa šturim obrazloženjem: zbog počinjenih nezakonitosti.
Nakon što je 23. jula zaprimio prijavu koja sadrži navode o nizu nepravilnosti, a u kojoj je, između ostalog, navedeno da je Katana tokom 2019, 2020. i 2021. godine kontinuirano, bez pravnog osnova, donosio odluke o uvećanju plata određenom broju radnika, a po osnovu radnog učinka, Ured za borbu protiv korupcije u skladu sa svojim nadležnostima pokrenuo je aktivnosti na provjeri ovih navoda.
Od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS 27. jula je dostavljena informacija o izvršenom inspekcijskom nadzoru na ove okolnosti. Iz informacije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove proizlazi da je Katana tokom 2019, 2020. i 2021. donosio pojedinačne odluke na osnovu kojih je određenim radnicima propisivao uvećanje plata.
Tako je, ustanovili su inspektori, za određeni broj zaposlenih, tokom avgusta, septembra i novembra 2019. godine Katana povećao plate od 10 do 20 posto, dok je u decembru te godine radnicima plata povećana za 20 posto.
Tokom januara, februara, marta, maja, juna, jula, avgusta, septembra, oktobra, novembra i decembra 2020. godine plate su povećane u rasponu od 10 do 20 posto, a u ovoj godini od januara do jula, plate su povećane u rasponu od 15 do 20 posto.
Dalje, u informaciji Kantonalne inspekcije navodi se kako je ovlaštena službena osoba Zavoda koja je prisustvovala inspekcijskom nadzoru izjavila da Katana nije ispoštovao odredbu Pravilnika o radu iz 2019, 2020. „jer poslodavac nije osigurao donošenje Pravilnika o radnom učinku“.
Kako je pojašnjeno, Pravilnikom o radu poslodavca iz 2019. godine u članu 79. stav 6. propisano je da radni učinak definiše poslodavac u skladu s opštim propisima, kolektivnim ugovorom ili posebnim pravilnikom, a koji je obavezan donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu Pravilnika o radu.
Navedeni pravilnik, stoji u informaciji inspekcije, ne postoji u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS. Ovlašteno službeno lice koje je prisustvovalo nadzoru, dalje se navodi, izjavilo je da je Služba za finansije – trezor poslodavca vršila isplatu uvećane plate radnicima na osnovu radnog učinka, odnosno odluka direktora.
– Ovdje se postavlja pitanje kako je direktor mogao utvrditi iznos uvećanja plata po osnovu radnog učinka ako poslodavac nema, odnosno nije donio i regulisao takvo pravo pravilnikom o radnom učinku, a posebno uzimajući u obzir i činjenicu da takvo pravo nije predviđeno niti propisano Pravilnikom o radu poslodavca. Samim tim, poslodavac nije imao pravni osnov a ni kriterije na osnovu kojih bi vršio utvrđivanje i određivanje uvećanja plate po osnovu radnog učinka, posebno uzimajući u obzir da se uvećanje plate kretalo u rasponu od 10 do 20 posto od osnovne plate radnika – obrazloženje je Ureda za borbu protiv korupcije u prijavi podnesenoj Tužilaštvu KS.
Dalje se navodi da je direktor po ovom pitanju autonomno djelovao bez prethodnog propisivanja načina utvrđivanja elemenata za određivanja dijela plata po osnovu radnog učinka, a zbog čega je inspektor rada prema ZZOKS djelovao izricanjem upravne mjere.
Ovdje je, međutim, posebno interesantno to što su povećanja plata određenom dijelu radnika bila i za vrijeme pandemije, odnosno trajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovanom koronavirusom na nivou cijele FBiH. Upravo zbog mjera koje je tokom 2020. donosila Vlada FBiH, u mnogim javnim institucijama, pa i u ZZOKS, došlo je do smanjenog obima rada. U takvom jednom lockdownu i sveopštoj krizi u ZZO kada se manje i radilo, pojedincima su povećavane plate?!
Fokus.ba obraćao se službenim e-mailom ZZOKS dok je na čelu ovog zavoda bio Katana, ali odgovor nikada nisu dobili. Nakon smjene Katane, ponovo su se obratili ZZO-u na čijem čelu je sada v.d. direktorica Samira Hajdarević. Uredno im je odgovoreno.
Prema informaciji koju su dobili iz ZZO-a, od avgusta 2019. do jula 2021. ukupno su na povećanje plata isplaćene 73.863 KM.
– Bez namjere da komentarišem način rada svojih prethodnika na bilo koji način, ističem da od preuzimanja pozicije v. d. direktorice Zavoda, tačnije od 17. 9. 2021, u Zavodu nije bilo isplata naknada po osnovu radnog učinka. Trenutno je u izradi pravilnik kojim će biti regulisani uslovi i način određivanja, odobravanja i isplate ove vrste naknade iz radnog odnosa. Po usvajanju i stupanju na snagu spomenutog pravilnika, radnici će, prema uslovima istog, ostvarivati ovu vrstu prava – izjavila je Hajdarević za Fokus.ba.
Kontaktirali su i Sakiba Katanu, kojeg su suočili s činjenicom da je protiv njega Tužilaštvu KS podnesena krivična prijava za nesavjestan rad u službi.
– Naravno, neka se to provjeri. Apsolutno podržavam svaku provjeru, sve treba biti po zakonu. Sve što je radnicima isplaćeno, isplaćeno je apsolutno u skladu sa zakonom. Znači, Zakon o radu je vrlo jasan i precizan. Tu nema nikakve dileme. U članu Zakona kaže se na koji se način to sve može isplaćivati. Svako ima pravo da sumnja, naravno, i da preduzima korake, ali ja stojim pri stajalištu da je sve u Zavodu urađeno u skladu sa zakonom. Ja sam direktor bio u tom periodu za sve što sam radio – kazao je Katana za Fokus.ba.
Inače, plate u Zavodu zdravstvenog osiguranja su svakako i do 30 posto veće u odnosu na plate u institucijama drugih sektora, pa se i iz tog razloga postavlja pitanje opravdanosti njihovog povećanja.
Prema analitici iz registra Ureda za borbu protiv korupcije KS, ukupan iznos osnovne plate zaposlenih u ZZOKS, gledajući po godinama, kontinuirano je rastao i to sa npr. 1.654.760 KM u 2015. na 2.065.527 KM u 2021. godini.
U zvaničnom Izvještaju o radu i poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja KS u 2020. godini nailazimo na informacije koje spomenuto povećanje plata čine još skandaloznijim.
Kako stoji u ovom izvještaju, sveukupni prihodi su u odnosu na prethodnu godinu bili manji za 2.204.623 KM. Takođe, u 2020. godini ostvareni prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje bili su manji za 1.148.508 KM od prihoda ostvarenih u prethodnoj godini.
– Pojava pandemije koronavirusa uzrokovala je značajan pad skoro svih privrednih aktivnosti, prestanak rada određenih poslovnih subjekata kao i smanjenje broja zaposlenih, što je sve imalo direktan utjecaj na manju relizaciju prihoda od doprinosa od prihoda projiciranih u finansijskom planu – stoji u ovom izvještaju.
U istom izvještaju gdje se konstatuje teška situacija u vezi s prihodima, navodi se da je ZZOKS, uprkos tome, imao veće rashode i izdatke i to za pet posto! Ukupno je na plate i naknade troškova zaposlenih u 2020. godini potrošeno skoro četiri miliona KM, odnosno 3.951.381 KM.
(fokus.ba)
