Centar za životnu sredinu je izdao saopštenje povodom javne rasprave o nacrtu revizije regulacionog plana dijela centralnog područja Banjaluke koje prenosimo u cjelosti bez intervencija.
Javna rasprava o nacrtu revizije regulacionog plana dijela centralnog područja Banjaluke koja je juče održana u Maloj vijećnici Banskog dvora uz prisustvo od oko 130 građana pokazala je lošu prezentaciju lošeg plana, bahato ponašanje pojedinih predstavnika Gradske uprave i nepostojanje stvarne želje da se javnost uključi u donošenje odluka o izgledu grada i sredini u kojoj žive.
Predstavnici Gradske uprave i izrađivača plana, Instituta za građevinarstvo „IG“, nisu se udostojili da prisutnima odgovore na vrlo konkretna pitanja vezana za budući izgled i funkcionalnost grada iako upravo tome javna rasprava služi.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
-I sam način na koji je izvedena ova javna rasprava je jedna velika sramota za Gradsku upravu. To nije pristup koji bilo koja gradska uprava treba imati prema svojim građanima. Iako su znali da je interes građana veliki, nisu željeli javnu raspravu zakazati poslije radnog vremena te je rasprava održana u Maloj vijećnici Banskog dvora koja nije bila dovoljna da smjesti sve zainteresovane, pa su građani stajali-, izjavila je Jelena Brkić, koordinatorica Inicijative Naš prostor u Centru za životnu sredinu.
Na javnoj raspravi koja je za cilj trebala imati komunikaciju sa građanima smo imali priliku vidjeti i lošu prezentaciju jednako lošeg plana. Cijeli proces učešća javnosti, a posebno javna rasprava je bila obična farsa kojom se legitimizuje i formalizuje proces koji je predviđen zakonom, ali bez kvalitetnog posvećivanja pažnje potrebama građana. Nažalost, oni koji donose odluke važne za ovaj grad previše često zaboravljaju da u ovom gradu žive ljudi na čije živote njihove odluke imaju dugoročne posljedice.
Nacrt plana predviđa uduplavanje broja stanovnika u užem gradskom jezgru što smatramo neopravdanim i preambicioznim jer će dovesti do zagušenja u saobraćaju i povećanja potreba za komunalnim uslugama. U trenutnim uslovima, grad ne odgovara na potrebe građana za javnim i zelenim površinama, površinama za rekreaciju i druge društvene aktivnosti. Ovakav Nacrt plana i predviđeni porast broja stanovnika ne samo da ne rješava ovaj problem nego ga sa povećanjem potreba za svim navedenim vidovima komunalnih usluga i objektima društvenog standarda čini još izraženijim.
-Pristup Slobodana Stanarevića, načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje, je bio, u najmanju ruku, šokantan. Na pitanje zašto je javna rasprava organizovana u toku radnog vremena i u maloj sali, načelnik je izjavio da mu „Banski dvor zakazuje termine javnih rasprava“. Kada je napuštao raspravu koja je još trajala, rekao je da ide da „vakciniše djecu“. Imao je i komentare tipa „ko će vama odgovarati na sva pitanja, dobićete pisane odgovore“. Takvi komentari upućeni građanima zbog kojih je na poziciji na kojoj jeste su apsolutno neprihvatljivi za jednog načelnika-, dodaje Brkićeva.
Gradska uprava i Institut za građevinarstvo „IG“ nisu ponudili niti jedno inovativno plansko rješenje u pogledu održivog razvoja grada bilo da se radi o smanjenju zagađenja od transporta, ostavljanju više prostora za nemotorizovani saobraćaj, upravljanja otpadom (npr. podzemni kontejeri), korištenju ravnih krovova za proizvodnju solarne energije ili postavljanje zelenih krovova, skupljanju i korištenje oborinskih voda za komunalne potrebe, stvaranju novih parkovskih površina, očuvanju biodiverziteta urbanog dijela grada i sl.
S obzirom da se Grad Banjaluka predstavlja kao regionalni centar, a plan je da se razvija u pravcu „green city“ i „smart city“, očekivali smo mnogo konkretnija i inovativnija rješenja u cilju postizanja strateških pravaca razvoja grada.
