Nakon dojave lokalnog stanovništva da predstavnici Opštine Drvar tromo i neadekvatno reaguju na problem požara na, po riječima predstavnika lokalne zajednica, ilegalnoj deponiji u Mjesnoj zajednici Zaglavica, tim Centra za životnu sredinu je obišao navedenu deponiju s ciljem da pruži podršku lokalnoj zajednici, a i zbog potrebe utvrđivanja činjenica na terenu.
„Ovo nije rijedak slučaj da se male zajednice ignorišu, a njihovi stanovnici ugrožavaju što nestručnošću, što nesavjesnošću. U ovakvim scenarijima posebno su ugroženi savjesni pojedinci koji se uprkos opasnostima i pritiscima ipak odluče dati u potragu za pravdom i čistom životnom sredinom. Ovi ljudi su svijetle tačke u našem društvu i uvijek ćemo dati sve od sebe da im pomognemo i njihovu borbu dovedemo u žižu javnosti“, istakao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Pored podrške ljudima na terenu, Centar je predao zahtjev za pristup informacijama Opštini Drvar, te će naredne aktivnosti vezane za ovaj slučaj bazirati na informacijama koje dobije, a tiču se dozvola za otvaranje i upravljanje ovom deponijom.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Požar na ovoj deponiji izbio je 3. septembra, a prvi je reagovao Petar Pećanac, predsjednik Mjesne zajednice Zaglavica.
„Nakon što je kćerkica primjetila crni dim, odmah sam obavijestio načelnicu Drvara, Dušicu Runić. Ona me je uputila da zovem Civilnu zaštitu, što i jesam, nakon čega sam zvao i policiju i komunalnog inspektora. Civilna zaštita nije uspjela da ugasi požar, već su samo prskali okolno rastinje, da se požar ne raširi. Sutradan je deponija gorila sa druge strane, što je upućivalo na to da je neko požar podmetnuo. Ponovo sam javio načelnici, međutim ona je bila na putu i danima se požar nije gasio. Tek nakon što smo zaprijetili da ćemo blokirati deponiju i da nećemo dozvoliti da se dovozi novi otpad, načelnica je najavila da će se pristupiti saniranju deponije“, istakao je Pećanac. Podsjetio je da su i 2017. godine blokirali deponiju koja je gorila, i da su im tada nadležni obećali da će im javljati naredne korake.
„Od tada, kao predstavnici lokalne zajednice, nismo obavješteni nijednom o aktivnostima koje su vezane za deponiju. Ovo je ipak veliki podvig, uspjeli smo da pritisnemo nadležne da reaguju, a ako bude bilo volje, oni bi mogli da isto tako pritisnu svoje nadređene da se ovaj problem sistemski rješava“.
Živana Sabljić, aktivistica iz Drvara kaže da joj je žao što se uvijek javlja i oglašava ružnim povodom.
„Ovaj put je to deponija u Zaglavici koja ispušta sivi i crni dim, za koji ja kao laik ne znam da li je opasan ili nije, ali je svakako ružna slika koja se šalje iz Drvara. U gradu gdje su odgovorni neodgovorni, u državi gdje je pravo krivo, izgleda da su nam preostali samo mediji da nas neko čuje i vidi. Iskreno se nadam da ću sljedeći put biti u prilici da pokažem bistri izvor Bastašice, lijepe slapove u Martin Brodu, Titovu pećinu, poletište paraglajdera, Crnu kraljicu, istorijske spomenike i prelijepu prirodu svoga grada“.
Deponija u Drvaru nije izolovan slučaj. Neadekvatne i ilegalne deponije koje truju stanovništvo i uništavaju životnu sredinu nalaze se širom Bosne i Hercegovine, od Omačine na Limu, pritoci Drine, pa do Zaglavice nadomak Unca, pritoke Une, kao i na nizu lokacija između.
„Radi se o sistemskom problemu za koji se često krive nesavjesni građani, ali na koga oni da se ugledaju ako lokalne, entitetske i državne vlasti krše zakone i ugrožavaju stanovništvo? Neophodan je holistički pristup problemu, same deponije su nužno zlo koje mora biti adekvatno trenirano u skladu sa pravilnicima i zakonima koji su kvalitetni i detaljni. Ono što nedostaje su strategije za smanjenje količine otpada, odvojeno skupljanje, te ponovno korištenje i reciklažu“, poručio je Igor Kalaba.
