Godina na izmaku donijela je mnoštvo političkih previranja, društvenih problema i ozbiljnih izazova za građane Bosne i Hercegovine i regije. Portal Gerila.info pratio je najvažnije teme i događaje, a pred vama je lista deset najčitanijih tekstova koji su obilježili 2024. godinu.
Najčitaniji tekst na sajtu Gerila.info bila je kolumna Gorana Dakića “Pedeset hiljada Banjalučana”. Ova kolumna na sarkastičan način kritikuje gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji se prečesto poziva na „pedeset hiljada Banjalučana“ – broj glasova koji je gradonačelniku osigurao pobjedu na posljednjim lokalnim izborima. Autor ukazuje na neadekvatno čišćenje snijega i druge propuste u organizaciji grada, istovremeno prozivajući gradonačelnika da se, umjesto hvalisanja brojem podrške, posveti rješavanju konkretnih komunalnih problema. U suštini, tekst poručuje da su glasovi građana tek početak odgovorne uprave, a ne opravdanje za njen (ne)rad.
Na drugom mjestu se nalazi istraživanje Dejana Rakite “Kineski uticaj na zdravstvo i politiku RS: Bolnica Doboj, Sinofarm i “Pojas i Put”” o izgradnji nove bolnice u Doboju kao svojevrsnom najvažnijem projektu kineskih kompanija u evropskom zdravstvenom sektoru, koji najavljuje još širu saradnju Kine i Republike Srpske. Analizira se politička i ekonomska pozadina kineskog prisustva kroz inicijativu “Pojas i put”, uz isticanje mogućih koristi za domaće zdravstvo, ali i rizika poput netransparentnih ugovora i dugoročne zaduženosti. Stručnjaci upozoravaju da, iako saradnja s Kinom može donijeti investicije i razvoj, nepravilnosti i političko manipulisanje mogu dugoročno ostaviti BiH u nepovoljnom položaju.
Na trećem mjestu je priča Đorđa Vujatovića “Tri poslijeratna havera” koja je dio serijala Ožiljci. Ovaj serijal Gerila je uradila u saradnji sa portalom Hercegovina.info. Serijal je nastojao da podsjeti na žrtve, muku i vapaj običnog čovjeka, na osobe koje su gledale strahote u prvom licu. Tekst “Tri poslijeratna havera” donosi potresno svjedočenje trojice veterana iz rata u BiH – Srbina, Hrvata i Bošnjaka – čiji su se životi ukrstili poslije sukoba na tri različite strane. Oni svjedoče o fizičkim i psihičkim ranama rata, ali i o potrebi da se mladi edukuju kako bi se spriječilo ponavljanje sukoba.
Četvrti najčitaniji tekst je intervju sa Vladom Đajićem, poslanikom SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednikom Gradskog odbora ove stranke u Banjoj Luci i direktorom Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske. Đajić govori o (ne)formiranju skupštinske većine, uticaju Nikole Šobota kao Dodikovog savjetnika, odnosima unutar SNSD-a u Banjoj Luci, kao i problemima u funkcionisanju Univerzitetskog kliničkog centra RS. U intervjuu je istakao da će SNSD ostati opozicija gradonačelniku Stanivukoviću, a sebe vidi kao ključnog poslanika pri donošenju „teških odluka“ za RS.
Na petom mjestu se nalazi tekst Vladimira Kovačevića “Licemjerje na šipovački način” koji se bavi licemjernim postupcima načelnika opštine Šipovo Milana Kovača, koji javno nudi da njegova nerazvijena opština finansijski pomogne Banjaluci, dok istovremeno radnici u njegovoj privatnoj firmi štrajkuju zbog neisplaćenih plata i doprinosa. U tekstu se naglašava kako je Kovač pohvalio zakon kojim se pomažu siromašnije sredine, ali djelima pokazuje neodgovornost prema vlastitim zaposlenicima. Kao rezultat, članak kritički ukazuje na opasnost takvog političkog ponašanja, nazvavši ga „opasnim po mentalno zdravlje građana“.
Na šestom mjestu je tekst Dejana Rakite “Profesorica zaposlena na banjalučkom AGGF među uhapšenima za tragediju u Novom Sadu!” u kome je opisana tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je uhapšeno dvanaest osoba, među njima i profesorica Ljiljana Milić Marković s banjalučkog AGGF-a, koja je potpisana kao glavni projektant. Naglašava se da je njen prosjek na osnovnim studijama bio ispod 8,00, ali je ipak izabrana za redovnu profesoricu, što otvara pitanje (ne)usklađenosti akademskih kriterija u visokom obrazovanju. Autor teksta ukazuje i na širu praksu da se pojedini kadrovi, čak i s niskim prosjekom, mogu penjati do najviših univerzitetskih zvanja, zaobilazeći uslove koji su inače obavezni za asistente.
Sljedeći je tekst Gorana Dakića o problemu odlaganja benzena u Modriči. Ovaj tekst opisuje požar na gudronskoj jami u Modriči koji je izazvao opasno isparavanje kancerogenog benzena, višestruko iznad dozvoljenih granica, dok lokalno stanovništvo trpi nesnosan dim i zagađenje vazduha. Ekipa portala Gerila zatekla je „ekološku bombu“ na terenu, s vidljivim posljedicama po zdravlje ljudi i okolinu, dok su nadležne institucije tek najavljivale ispitivanje kvaliteta vazduha i tla.
Na osmom mjestu se nalazi tekst Vladimira Kovačevića o vježbi policije u Banjaluci u kojoj je pogođen civilni automobil u kome se opisuje nenajavljena policijska vježba Specijalne antiterorističke jedinice u Banjaluci tokom koje je, pod nerazjašnjenim okolnostima, pogođen civilni automobil parkiran ispred privatne zdravstvene ustanove. Vozilo je oštećeno municijom BRK PUCANJ, a, prema saznanjima, niko se u tom trenutku nije nalazio u automobilu. Incident je snimljen, a nekoliko sekundi prije pogotka vozila pored njega su prošla dva pješaka, nakon čega je na lice mjesta došla i policija.
Na devetom mjestu je tekst Dejana Rakite “Optužnica u slučaju stradale pedagogice iz Banjaluke još nije potvrđena. Porodica i kolege pitaju zašto se odugovlači!” koji opisuje tragičnu saobraćajnu nesreću u kojoj je život izgubila nagrađivana pedagogica Milana Koprena, a u kojoj je kao vozač optužen 20-godišnji Stefan Srdić. Kasno potvrđivanje optužnice porodici i kolegama nastradale izazvalo je dodatnu bol i sumnju u efikasnost pravosudnog sistema. Pitalči su se zašto se postupak toliko odugovlačio, pogotovo jer su osnovne činjenice nesreće već duže vrijeme poznate javnosti.
Na posljednjem, desetom mjestu, nalazi se analiza Mladena Bubonjića “Raskorak između EU perspektive Bosne i Hercegovine i restriktivnog zakonodavstva u Republici Srpskoj” koja prikazuje kako se uvođenje restriktivnih zakona u Republici Srpskoj (poput kriminalizacije klevete i takozvanog „zakona o stranim agentima“) kosi sa najavljenim otvaranjem pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Autor i sagovornici objašnjavaju da su navedeni zakoni već naišli na kritike Evropske komisije, a da dug put reformi i prilagođavanja EU standardima postaje još mukotrpniji upravo zbog ovih zakonskih rješenja. Ističe se mogućnost da EU, preko različitih mehanizama i uslovljavanja, zatraži reviziju ili ublažavanje spornih zakona kako BiH ne bi ostala zaglavljena u eurointegracijama.
Ovih deset tekstova odražava političke, društvene i ekološke probleme koji su u 2024. godini izazvali najviše pažnje naših čitalaca. Gerila nastavlja da prati ključne teme i istražuje pozadinu priča koje oblikuju svakodnevicu građana u Bosni i Hercegovini.
Gerila.info
