Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije, a korist koju je Srpska imala od tih hidroelektrana veoma je upitna.
Istraživanje koje je proveo portal CAPITAL pokazalo je da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju, da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje, a da one MHE koje su izgrađene zapošljavaju mali broj ljudi. Zbog toga su sve glasnije ocjene da bi RS trebalo da preispita kompletan sistem dodjele koncesija i podsticaja za male hidroelektrane.
Samo u prvih 11 mjeseci prošle godine za otkup struje od proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora izdvojeno je oko 24,8 miliona KM, od čega se na premiju odnosi 14,7 miliona KM, a toliki iznos planiran je i za ovu godinu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Elektroprivreda Srpske” vlasnicima MHE, nezvanično, trenutno duguje oko 30 miliona KM na ime višegodišnjih podsticaja koje su naplatili od građana, ali ih nisu proslijedili na račune firmi koje posjeduju MHE.
Prema podacima Regulatrone komisije za koncesije RS u sistemu podsticaja u RS, zaključno sa novembrom 2018. godine, nalazilo se 28 hidroelektrana, 46 solarnih elektrana te po jedna elektrana na biogas i na biogorivo.
U proteklih 12 godina u Srpskoj je potpisano 138 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana, od kojh je na snazi trenutno 96. Na kraju prošle godine u komercijalni rad su bile puštene svega 24 male HE, dok su još tri u probnom radu.
Neriješeni imovinski odnosi, nedostatak novca, povećanje snage hidroelektrana bez odgovarajućih saglasnosti, samo su neki od problema.
Sagovornici ističu da su u ovoj, kao i u mnogim drugim oblastima, često preovladavali lični interesi pojedinaca, te da je zbog toga i nivo realizacije potpisanih ugovora nizak, a korist koju su RS i njeni građani imali od izgradnje malih HE zanemariva.
Ministarstvo: Nastavićemo sa raskidanjem ugovora
U Ministarstvu energetike i rudarstva RS kažu da su finansijski problemi koncesionara, protivljenje nevladinih organizacija i lokalnih zajednica i neizrađena prostorno-planska dokumentacija za područja gdje se predviđa gradnja elektrana glavni razlozi zbog kojih do sada nije pušten u rad veći broj MHE.
„U prošloj godini je dodijeljeno devet koncesija za izgradnju MHE, a procijenjena vrijednost ovih investicija iznosi oko 30 miliona KM. Zbog dužeg zastoja u realizaciji projekata raskinuto je 10 ugovora za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, a ukupna okvirna vrijednost raskinutih ugovora 29,4 miliona KM“, rekli su u Ministarstvu i dodali da je jedan koncesionar – „Petrogeneks“ iz Šipova podnio tužbu protiv rješenja Vlade.
U Ministarstvu navode da je Vlada RS opredijeljena da nastavi sa izgradnjom malih hidroelektrana uz saglasnost nadležnih organa i lokalnih zajednica.
„Vlada je opredijeljena da nastavi i sa raskidanjem ugovora za projekte koji su duže u zastoju, te da, ako nema prepreka, te koncesije dodijeli novim koncesionarima koji će započete projekte i završiti“, naglasili su u Ministarstvu.
Najveći broj ugovora o koncesijama za izgradnju i korišćenje MHE dodijeljen je 2006. godine. Tada je počela primjena Zakona o koncesijama, tako da su neki ugovori o koncesijama za izgradnju i korišćenje MHE zaključivani bez adekvatne studije o ekonomskoj opravdanosti projekta, bez izvršene revizije studije i bez adekvatne studije uticaja na životnu sredinu, priznaju u Komisiji za koncesije RS.
Do kraja prošle godine u Srpskoj u rad pušteno 27 MHE, od kojih si 24 bile u komercijalnom, a tri u probnom radu.
U 14 kontrola malih hidroelektrana koje je obavila u prošloj godini, najčešći problemi koje je Komisija uočila odnose se na rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, dobijanja raznih dozvola kao i na promjenu predviđene snage MHE.
„Problem predstavlja i kad koncesionar pri izgradnji MHE, a na osnovu protoka i brzine rijeke na kojoj se gradi MHE uoči da je potrebno povećati ili smanjiti predviđenu instalisanu snagu, te je neophodno izraditi novo tehničko rješenje i studiju ekonomske opravdanosti, a zatim se podnosi prijedlog za aneksiranje prvobitnog ugovora, te sav vremenski proces može dovesti do probijanja ugovorenih rokova“, pojašnjavaju u Komisiji.
Pojedini koncesionari su, dodaju, ostali bez novca za investiranje te su u potrazi za novim strateškim partnerom ili su se već usaglasili sa novim investitorom.
„Oni su su dužni izvršiti prenos ugovora ili vlasničke strukture, a sam prenos takođe zahtijeva određeni vremenski period, što sve dovodi do kašnjenja u realizaciji koncesionog projekta“, naveli su u Komisiji.
Tvrde i da većina koncesionara poštuje ugovorene obaveze, a da je sa onima koji nisu ispunjavali ugovorene obaveze ugovor raskinut.
„Vlada RS je sporazumno ili jednostrano raskinula koncesione ugovore i to ukupno 39, od toga je u oktobru 2018. godine jednostrano raskinuto osam koncesionih ugovora. Ima koncesionara koji su ostali bez investicija te su u potrazi za strateškim partnerom za nastavak koncesionog projekta“, naveli su u Komisiji.
Jerinić: Pojedini koncesionari uzeli koncesije da bi ih mogli preprodavati
Generalni sekretar Udruženja proizvođača električne energije iz obnovnljivih izvora Dragan Jerinić kaže za CAPITAL da su neki koncesionari uzeli koncesije da bi ih mogli preprodavati. Upravo zbog toga, ističe, u ovom Udruženju su samo oni koji su izgradili hidroelektrane.
„Bilo je ljudi koji su planirali mešetariti i upravo je zbog takvih posljednjim izmjenama Zakona o koncesijama definisano da koncesiju ne može dobiti firma koja već nema određeno iskustvo u ovoj oblasti“, naglasio je on.
Međutim, kaže i da se 2006. godine dosta aljkavo ušlo u ovaj proces, bez adekvatnih analiza i da je tada dodijeljeno dosta koncesija koje kasnije nisu realizovane.
„Jedan dio ugovora je raskinut jer je bilo nemoguće završiti projekte. Jedan dio je bio neisplativ, a dio ugovora je promijenjen, odnosno produžen je koncesioni period, da bi ta koncesija bila isplativa. Mada, prema mom mišljenju, izgrađeno je dovoljno hidroelektrana. Onaj broj koji je mogao da se izgradi, je i izgrađen. Problem je uglavnom bio do lokalnih zajednica ili su ti projekti jednostavno neisplativi, ljudi su uzeli koncesije očekujući zaradu, ali se to nije pokazalo isplativim“, kazao je Jerinić i dodao da su problem imovinsko-pravni odnosi koji se često ne mogu riješiti i zakomplikuju čitav proces.
Firma “Mega Elektrik”, čiji je Jerinić suvlasnik, trenutno ima četiri izgrađene MHE, a u planu su i novi projekti. Jerinić kaže da su već uradili studiju i istraživanje za jednu MHE u Tesliću, ali da su naišli na protivljenje mještana i da su zbog toga zasad odustali.
Pavlović: Koncesije dijeljene po interesu
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je za CAPITAL da su 2006. podijeljenje koncesije svakome ko je bio blizak onima koji su te koncesije davali.
„Namjera mnogih koji su te koncesije dobili, iako sa proizvodnjom električne energije nemaju nikakve veze, bila je prodaja tih firmi i zarada. Sve to je rezultiralo činjenicom da su koncesije davane bez riješene vlasničke situacije na terenu, bez ekonomske analize i da stvar bude još gora, bez odgovora na pitanje da li će se i u kojoj mjeri narušiti eko sistem“, kazao je Pavlović.
Kaže da je stanje danas prilično maglovito, da RS od malih HE nema velike koristi, a da s druge strane postoje slučajevi gdje su izgrađene MHE koje ne zapošljavaju nijednog čovjeka.
„Dakle, niti te MHE donose neku korist zajednici, niti koncesije predstavljaju značajan prihod u budžetu RS, niti zapošljavaju novu radnu snagu, tako da je vrijeme da se podvuče crta i vidi gdje smo i kako dalje kada je u pitanju ova oblast“, naglasio je Pavlović.
Bez obzira na brojna protivljenja izgradnji malih HE, građani Srpske svaki mjesec uz račune za struju plaćaju naknadu koju dobijaju proizvođači struje iz obnovljivih izvira, a ta naknada je od početka ove godine dodatno povećana.
Upravo je opravdanost podsticaja za male hidroelektrane i koncesionih naknada bio tema opširne analize koju je radio ekonomista Damir Miljević.
Miljević za CAPITAL kaže da se u politike u energetici ulazi naglavačke i da RS nekritički uzima sve iz Evropske unije.
„Do koncesija su dolazili mnogi, od državnih službenika do proizvođača drveta, a svi sa namjerom da ih pokušaju prodati nekom ozbiljnom investitoru. Nakon toga smo nekritički prepisali i sistem podsticaja za obnovljive izvore energije, pa je dio investitora odlučio sam da uđe u to jer je to jedina djelatost u kojoj neko garantuje da će otkupiti svu prizvedenu struju u narednih 12 godina po cijeni koja je danas, a dio i dalje gleda kome će da preproda koncesiju“, rekao je Miljević.
Miljević: Okrenuti se vjetroelektranam i solarnim elektranama
On je rekao da za male HE i ne trebaju radnici jer se radi o automatizovanoj proizvodnji, tako da i sa stanovišta novog zapošljavanja nema nikakve koristi.
„Treba obustaviti dalju izgradnju malih hidreoelektrana jer one ne doprinose poboljšanju energetskog bilansa BiH i okrenuti se vjetroelektranama i solarnim elektranama“, smatra Miljević.
Analiza koju je Miljević uradio za Centar za životnu sredinu pokazala je da uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za male HE u BiH nema ekonomsku opravdanost i da je čak sa stanovišta društva štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak veći od četiri miliona KM.
„Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih 10 godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na više od 40 miliona KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtijev“, naveo je Miljević.
U analizi je navedeno i da je zakonsko rješenje kojim je omogućeno prenošenje i ustupanje ugovora o koncesiji i promjena vlasničke strukture koncesionara otvorilo mogućnost za nebrojene špekulacije sa koncesijama za MHE.
„Tako je dobar dio ovih koncesija dodijeljen licima čija namjera nikada i nije bila da se bave proizvodnjom električne energije, nego su u čitav proces ušli sa namjerom da u nekoj fazi procesa ostvare zaradu prodajom koncesije“, ističe se u analizi.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu kaže za CAPITAL da izgradnja malih HE ne ide onako kako se predstavlja u teoriji. Tvrdi da iako se radi o malim HE, one nanose veliku štetu rijekama jer se uglavnom grade na brzotekućim malim planinskim rijekama.
„Štete po prirodu su ogromne, od uništavanja biodiverziteta do izmjene kvaliteta vode. Često se prilikom izgradnje malih HE siječe ogromna količina šume, mijenja se kvalitet vode. Na primjer, ako se na rijeci od četiri – pet kilometara izgradi mala HE, oko dva – tri kilometra te rijeke se stavlja u cijev. To je ogromna izmjena u tom riječnom koritu“, kaže Ivanić.
Kao primjer malih hidroelektrana kojima je značajno povećana snaga, navela je MHE na rijeci Ilomska kod koje je došlo do povećanja snage za 22 puta. Kazala je da, nakon što joj je ekološka dozvola dva puta poništena, ova MHE danas normalno radi, nakon što je dobila novu dozvolu.
„Česta je promjena snage i često investitor ne poštuje uslove u dozvoli koju je dobio. Tako, na primjer, dešava se da investitor pomjeri objekat i po nekoliko kilometara od predviđene lokacije, u zavisnosti od toga gdje vidi da su mu bolji uslovi“, kazala je ona.
Da problema u ovoj oblasti i te kako ima pokazuje i podatak da je Pravobranilaštvo RS do sada je dalo ukupno 27 mišljenja na nacrte ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, od čega je sedam bilo negativno. Razloge zbog koji su dali negativna mišljenja nisu naveli.
IZVOR: CAPITAL.BA
