“Obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova, ponovo će se brojati; ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.”
Ovako je glasila jedna od tačaka načelnog dogovora predstavnika vlasti na nivou BiH na kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Radovan Višković (SNSD), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Dragan Čović (HDZ BiH) i šefovi stranaka “Trojke” – Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).
Sastanak vladajuće koalicije održan je 18. januara u Laktašima, a navedena tačka, koja se ticala digitalizacije izbornog procesa, predstavlja samo jednu od predloženih izmjena koje se tiču Izbornog zakona.
Predložene izmjene, iako mnogi smatraju da su predstavljale samo “kupovinu vremena”, prema predstavnicima vlasti trebale bi da izborni proces učine pravednijim i, što je najvažnije, prihvatljivim za njih.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Očekivano, “dogovor” iz Laktaša je naišao na osude predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Iz Ambasade SAD su naveli da prijedlozi sadržani u dokumentu “puno govore o izborima, ali vrlo malo o integritetu izbora”.
The proposals contained in the document written in Laktasi on January 18 say a lot about elections but very little about election integrity. As the United States has already noted, the only legal way to address the ECHR rulings regarding the Presidency is through constitutional…
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) January 24, 2024
Između ostalog, naveli su da bi prijedlozi u dokumentu ojačali trenutni neodgovorni sistem i pomakli stranačku politiku Bosne i Hercegovine prema oligarhiji, upravo suprotno odgovarajućem smjeru za demokratiju zemlje.
Inače, izmjene Izbornog zakona, konkretno u dijelu koji se tiče digitalizacije izbornog procesa, odavno su predmet rasprave, ali i osporavanja i opstrukcija od strane političkih aktera u BiH.
Tako je, između ostalog, u drugoj polovini 2017. godine održana serija okruglih stolova s ciljem doprinosa javnoj raspravi o mogućnostima modernizacije i digitalizacije izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Inače, inicijalni dokument za raspravu bila je brošura pod naslovom “Nove tehnologije u izbornom procesu – izazovi i mogućnosti primjene u Bosni i Hercegovini” koju je pripremila Centralna izborna komisija BiH uz podršku Savjeta Evrope. Naravno, sve je ostalo na raspravi.
Na osnovu negativnog mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka 2018. je u Parlamentarnoj skupštini BiH odbijen prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje su podrazumijevale skeniranje glasačkih listića.
Uzevši u obzir političke opstrukcije, Centralna izborna komisija BiH je u novembru 2021. godine sama usvojila zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u CIK, iako nije postojala odluka parlamenta BiH. Međutim, zbog nedostatka novca i vremena, postojala je sumnja, koja se na kraju ispostavila kao tačna, da taj proces neće zaživjeti do Opštih izbora 2022. godine.
Zanimljivo je da su tada gotovo svi članovi CIK-a tvrdili da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH, što je, naravno, naišlo na osudu i protivljenje vodećih političkih stranaka, prije svega u Republici Srpskoj.
U februaru prošle godine u Centralnoj izbornoj komisiji BiH je započeo projekat za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH koji je finansirala EU.
Radilo se o testnom projektu koji je proveden na simuliranim izborima na 165 biračkih mjesta u deset opština i gradova tokom 2023. godine uz korištenje elektronskog sistema za identifikaciju birača i brži prenos rezultata izbora sa biračkog mjesta prema opštinskim i gradskim izbornim komisijama i CIK BiH.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović tom prilikom je naglasio da je to prvi put u istoriji BiH da se testira primjena novih tehnoloških rješenja na biračkom mjestu, izrazivši nadu da će implementiran sistem možda biti u funkciji za predstojeće lokalne izbore. Prema svemu sudeći, od toga neće biti ništa. Bar ne za naredne izbore.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je početkom oktobra 2023. godine javnosti predstavila opremu i mogućnosti digitalizacije dijelova izbornog procesa – identifikaciju i autentifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Što se izmjena Izbornog zakona tiče, Savjet ministara BiH je, po nalogu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, do kraja novembra prošle godine trebao kreirati izmjene Izbornog zakona koje bi trebale omogućiti uvođenje novih tehnologija u izborni proces, što se, naravno, nije desilo.
Krajem prošle godine Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine razgovarala je sa predstavnicima klubova političkih stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH radi predstavljanja prijedloga za izmjene izbornog zakonodavstva i prijedloga za usvajanje paketa integriteta izbornog procesa, između ostalog i uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit u decembru je izjavio da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču izbornog integriteta, ukoliko ih zakonodavci ne izglasaju.
Nedugo nakon toga je postignut “sporazum iz Laktaša”.
U međuvremenu, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nije dobio podršku delegata Doma naroda Parlamenta BiH da se razmatra po hitnoj proceduri. Prijedlog koji je uputila SDA, nije imao većinu glasova ni da se razmatra po skraćenom postupku. Zbog toga će se razmatrati u redovnoj proceduri.
S tim u vezi, predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da su zastupnici u Predstavničkom domu svoj posao uradili vrlo brzo po hitnoj proceduri.
“Usvojili smo izmjene Izbornog zakona po kojima se omogućava fer izborni proces. Mislim da se mora učiniti napor i da je jako važno da što prije imamo izmjene izbornog zakona i moderne tehnologije”, izjavio je Borenović.
Što se “sporazuma iz Laktaša” tiče, rekao je da njegova suština da se ništa ne desi.
“Čak iako bi bilo izmjena po “laktaškom dogovoru”, imam osjećaj da se tu radi o pokušaju izbjegavanja ključnih izmjena i uvođenja modernih tehnologija. Ponavljam, biometrijski otisak prsta i skeniranje glasačkih listića su dva ključna faktora koji će obezbijediti da izbori budu fer i pošteni i da svi glasovi budu prebrojani kako su glasali građani”, ističe Borenović.
“Majstori izborne magije”
O uvođenju tehničkih inovacija u izborni proces odavno se raspravlja. S jedne strane se ističe da je izmjena izbornog procesa neophodna, a s druge strane vidimo opstrukcije od strane političkih elita. Pogotovo kad je riječ o tehničkim inovacijama, koje bi prema nekim prepostavkama limitirale, prije svega, izborne prevare i omogućile pravednije i poštenije izbore. Prema nekim mišljenjima, političke elite opstruišu promjene izbornog procesa zbog straha od gubitka vlasti. Međutim, postavlja se pitanje da li je to jedini razlog.
Naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić smatra da političke elite na vlasti ne vjeruju novim tehnologijma jer najveće povjerenje imaju u svoje ljude.
“To im je najsigurniji put za opstanak na vlasti i logično je da će digitalizaciju opstruisati do zadnjeg daha. Oni ne strahuju od promjena jer promjene ne žele, a i zašto bi, ovako im je sjekira pala u med, sistem su prilagodili sopstvenim potrebama i ne vidim niti jedan razlog da mijenjaju ono što njima čini dobro”, ističe Topićeva za Gerilu.
Smatra da su političari u BiH, i to većinom, “majstori izborne magije i da će unatoč zakonima, koje i sami usvoje, naći prečicu kojom će isti izigrati.
Ističe da smo se u to mogli uvjeriti svih ovih godina.
“Zakoni su se kršili i zaobilazili kad je to bilo u interesu vladajućih elita a primjenjivali su se protiv onih koji izgube političku moć i običnih smrtnika koji nisu partijski štićenici”, navodi Topićeva i naglašava da je iz korijena potrebno mijenjati politički mentalitet, a da su sve ostalo nijanse.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić za Gerilu kaže da bi uvođenje novih tehnologija, biometrijske identifikacije birača i skenera, u 90% slučajeva sigurno spriječilo izborne prevare, kršenje Izbornog zakona i provedbenih akata od strane nesavjesnih članova biračkih odbora.
Uvođenje ovih tehnologija, kako ističe, onemogućilo bi dodavanje preferencija, onemogućilo bi se da jedan čovjek glasa sa više ličnih karata, kao i sve one nepravilnosti koje se dešavaju tokom izbora, koje su zloupotrebljavane od strane dijela izborne administracije koja čini biračke odbore.
Tvrdi da ako bi se uvele tehnološke izmjene u izborni proces, da bi daleko veći broj građana izašao na izbore.
“To je sigurno nešto što se mora uvesti, bez toga nećemo vratiti integritet izbornog procesa. Nećemo vratiti povjerenje građana u izborni proces i povjerenje u konačne rezultate izbora. Zašto se određene stranke bune, meni je razumljivo, jer mnoge stranke su koristile razne mehanizme kako kršiti izborni zakon, preko koga ga kršiti, kako doći nezasluženo do navodne naklonosti birača”, ističe Šehić.
Koordinator za odnose s javnošću Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković takođe tvrdi da bi se uvođenjem novih tehnologija stalo u kraj brojnim izbornim nepravilnostima i prevarama.
“Dakle, kada govorimo generalno, na primjer, o samo elektronskoj identifikaciji birača, ili o uvođenju mašina za skeniranje glasačkih listića, spriječile bi se brojne izborne prevare, kao što su poništavanje glasova za političke protivnike, glasanje umjesto neizašlih na izbore, dopisivanje ličnih glasova. Takođe, spriječile bi se zlupotrebe koje su vezane za identitet birača koji izlaze na glasanje, kao što su glasanje u ime druge osobe, neki glasaju više puta, ili zlupotreba glasanja nakon zatvaranja biračkih mjesta”, ističe Kamenjaković.
Strah od promjena i politička neodgovornost
Vehid Šehić naglašava da je razumljivo da će političke elite koje zloupotrebljavaju volju građana biti protiv promjena jer im se na taj način izbijaju “alati” koje su oni dobro razvili.
“Međutim, u ovom slučaju je najbitnije od svega zaštiti dostojanstvo građana birača i da se dopusti njihova slobodna izražena volja, bez obzira da li se nekome ona sviđala ili ne. Po mom mišljenju onda bi političke stranke koje tada osvoje mandate da bi mogli činiti parlamentarnu većinu, imali daleko veći legalitet i legitimitet”, navodi Šehić.
Podsjeća da reforme podrazumijevaju promjene, ne samo kad je u pitanju Izborni zakon, nego u svim aspektima koji su neophodni na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, jer one predviđaju imperativne norme i političku odgovornost za preuzete obaveze.
“Međutim, kod nas političke odgovornosti nema. Poličari se mogu ponašati kako žele, svjesni činjenice da ne postoje mehanizmi za njihovo kažnjavanje”, ističe Šehić, i dodaje da bi najoptimalnija kazna za neodgovorno ponašanje političara bila kada bi građani kažnjavali takve političke stranke i pojedince na izborima.
“I mi kao građani moramo preuzeti neke stvari u svoje ruke, shvatiti da mi upravljamo sa procesom ko će nas sutra predstavljati. Mi smo faktički vlasnici države, jer svaki građanin je nosilac suvereniteta. Mi smo njihovi poslodavci. Međutim, mi to zaboravimo, i umjesto da kao poslodavci sankcionišemo one koji nam prave štetu, nažalost tim mahinacijama mi njih nagrađujemo na izborima”, navodi Šehić.
Kamenjaković kaže da, kada govorimo o volji političkih subjekata da li su oni zaista za unapređenje izbornog procesa, ono što moramo prvo pogledati jeste šira slika.
“Koalicija „Pod lupom“ već duži niz godina zagovara unapređenje izbornog procesa. Konkretno, kada govorimo o novim tehnologijama, intenzivno radimo na zagovaranju uvođenja novih tehnologija već više od dvije godine. Čak je u tom periodu skoro stotinu hiljada građana potpisalo peticiju za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, sa kojim smo upoznali sve političke subjekte u Parlamentarnoj skupštini”, podsjeća Kamenjaković.
Kamenjaković naglašava da je Koalicija “Pod lupom” skoro pred svake izbore pozivala na osnivanje interresorne radne grupe koja bi radila na izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
“Međutim, ta interresorna radna grupa se nikada ne osnuje, zapravo za prethodne izbore se nije osnovala, za one tamo nešto su krenuli, dakle, malo se radilo, međutim i to vrlo brzo je propalo. Što govori o samom pristupu političkih subjekata kada su u pitanju unapređenja izbornog procesa”, ističe Kamenjaković.
Dakle, kako ističe, ne postoje neke normalne procedure koje bi trebale unaprijediti Izborni zakon. Bez obzira što već godinama pozivaju na takva unapređenja, smatra da je generalno ovaj proces vrlo netransparentan.
“Nažalost, posljednji neki momenti koji se dešavaju samo nam potvrđuju već ono što mi svi zapravo znamo, da nekog opredjeljenja političkih subjekata zaista ka tome nema, ali vidimo neke dogovore koji se dešavaju iza neke zavjese, koji su van očiju javnosti, gdje apsolutno niko nije uključen u same razgovore o izmjenama Izbornog zakona. Tu nisu ni stručnjaci, niti organizacije civilnog društva, niti eksperti ili radnici same Centralne izborne komisije, što je vrlo zabrinjavajuće”, upozorava Kamenjaković.
Naglašava da postoje dogovori određenih političkih subjekata, a da zapravo javnost ne zna šta su oni konkretno dogovorili.
“Mi čak vidimo neke reakcije u medijima, da li su dogovorili jednu stvar ili drugu, a zapravo ne znamo šta su dogovorili i vrlo je teško zapravo komentarsati takve stvari, a to nam je pokazatelj jednog netransparentnog procesa, kada je u pitanju i uvođenje novih tehnologija u izborni proces i samim tim unapređenje Izbornog zakona”, ističe Kamenjaković, i naglašava da se u suštini zna da se odvija veliki broj izbornih prevara, ali da ne postoji mogućnost da se otvori svaka izborna vreća i prebroje ti glasački listići.
“Ali ono što nas uče slučajevi koji su se desili prethodnih godina, gdje smo imali ponovljene izbore, vidjeli smo kakve se tu manipulacije glasovima dešavaju, koje nisu u dva, tri glasa, nego koje se broje u hiljadama glasova. Sigurno je da bi uvođenje novih tehnologija i digitalizacija zapravo pokazali apsolutno kako je stanje na terenu i to bi onemogućilo političkim subjektima da na taj način manipulišu glasovima”, ističe Kamenjaković.
Naglašava da je najbitniji dio svega da se eliminiše ljudski faktor.
“A kada kažemo ljudski faktor, to je taj politički obojen ljudski faktor, jer ključnu ulogu u cijelom izbornom procesu zapravo imaju birački odbori, a politički subjekti su ti koji imenuju svoje ljude u biračke odbore, koji kasnije manipulišu glasovima glasača i svakako utiču na izborne rezultate”, navodi Kamenjaković.
(Ne)povjerenje građana
Što se tiče nepovjerenja građana u izborni proces, Vehid Šehić naglašava da živimo u državi velikog nepoverenja prema institucijama ove države, jer su etablirane političke stranke zarobile institucije države, što je, prema njemu, razlog zašto građani nemaju poverenje u mnoge stvari koje se dešavaju u BiH.
Smatra da se građani kao pojedinci moraju izboriti za svoju vlastitu slobodu, slobodu svog mišljenja, slobodu izražavanja svoje volje na izborima, a ne da podliježu pritiscima i strahu od onih koji pokušavaju doći na vlast.
“Kada mi budemo kao građani slobodni, mi ćemo se morati boriti da se oslobode i institucije ove države. Tek tada će se vratiti i poverenje u institucije, konkretno, ako govorimo o izborima, i u izborni proces”, ističe Šehić.
Tanja Topić smatra da mi kao društvo treba da strahujemo od toga da je sa sadašnjim nosiocima vlasti definitivno izgubljeno povjerenje građana u demokratiju.
“Da se ne lažemo, mi nikada nismo ni živjeli u demokratiji tako da i ne znamo kako ona izgleda. Ono što živimo jesu izborne prevare, začarani krug krivičnih djela u čijem činjenju sudjeluju i predstavnici institucija, dio građana svjestan u šta se upušta, ali po partijskom nalogu, a drugi naivan vjerujući da njegov glas ipak neće biti zloupotrijebljen”, navodi Topićeva.
Šehić ipak smatra da bi građani svojim odgovornim ponašanjem mogli i političare natjerati da se ponašaju odgovorno.
“Da moraju preuzeti na sebe odgovornost, da politiku shvate na sasvim drugačiji način, da se ona vodi u opštem interesu svih građana, a ne u ličnom interesu, uskostranačkom ili klijentelističkom interesu, što je danas, nažalost, naša realnost”, navodi Šehić.
Iz tih razloga političke stranke kao interesne grupacije, ne više ideološke, kako ističe, pokazale su da je materijalni interes dominantan, a za sve ostalo što treba da učini društvo humanijim, socijalno osjetljivim, društvom odgovornih građana i pojedinaca, za to se građani moraju izboriti.
“Vjerujem da postoje političari koji bi možda željeli tako da se bave politikom, na način opšteg dobra, ali teško je predvidjeti kako će to biti u Bosni i Hercegovini, jer, nažalost, mi živimo u jednom podijeljenom društvu”, zaključuje Šehić.
Hasan Kamenjaković smatra da bi promjene izbornog procesa, konkretno kad je riječ o uvođenju tehnoloških inovacija, sigurno povratile poverenje građana u demokratiju.
“Mi smo u stalnoj komunikaciji sa građanima i građani zaista smatruju da bi uvođenje novih tehnologija bilo nešto što bi povratilo povjerenje građana u izborni proces. Pokazatelj toga jeste ova građanska peticija koju je potpisalo skoro stotinu hiljada građana. Građani zaista žele da znaju da je njihov glas na izborima otišao upravo onome kome su ga oni dali”, ističe Kamenjaković.
Ipak, upozorava da bi, čak i kada bi se uvele nove tehnologije, moglo doći do nekih pokušaja zloupotreba.
“Iskustvo na uči, da kad kod su došle neke izmjene Izbornog zakona i kada je Izborni zakon unaprijeđen, politički subjekti su opet našli način da zaobiđu pravila i da rade u skladu sa onim što će njima donijeti koristi. Neke od posljednjih izmjena koji su desile odnosile se upravo na spečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima. Po prvi put smo imali sankcije za trgovinu mjestima u biračkim odborima. Ali, vidjeli smo da je to dovelo do neke vrste urušavanja sistema u lokalnim izbornim komisijama, gdje je onda dolazilo do jedne vrste sistemske korupcije, i gdje su onda i lokalne izborne komisije takođe bile dosta politički obojene”, podsjeća Kamenjaković.
Na kraju, ističe da, iako je sve još uvijek na hipotetičkom nivou, ostaje da se vidi hoće li se zaista donijeti izmjene Izbornog zakona, pa da se vidi na koji će način politički subjekti pristupiti ukoliko se te izmjene dese.
“To svakako ne očekujemo za ove izbore, već se nadamo da će potpuna implementacija novih tehnologija biti za izbore 2026. godine”, zaključuje Kamenjaković.
Digitalizacija u EU
Što se digitalizacije izbornog procesa u EU tiče, elektronsko glasanje se provodi u nekoliko zemalja u EU:
- Belgija (elektronske glasačke mašine za sve vrste izbora i referenduma),
- Bugarska (elektronske glasačke mašine samo za nacionalne izbore i izbore za EU kao i izbore predsjednika i potpredsjednika Bugarske, ali ne i za referendume),
- Estonija (glasanje putem interneta iz nekontrolisanog okruženja za sve nacionalne izbore, ali ne i za lokalne referendume koji koriste različita tehnička rješenja);
- Francuska (elektronske glasačke mašine u 66 opština i glasanje putem interneta iz nekontrolisanog okruženja za francuske iseljenike tokom parlamentarnih i konzularnih izbora; na lokalnom nivou opštinska vijeća mogu koristiti glasanje putem interneta iz nekontrolisanog okruženja),
- Norveška (glasanje putem interneta iz nekontrolisanog okruženja samo za lokalne referendume).
Inače, važno je napomenuti da je većina zemalja zadržala sistem glasanja “papir i olovka”.
Gerila
