Advokati predsjednika Republike Srpske uputili su Sudu Bosne i Hercegovine žalbu na prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu vršenja funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Žalbu je, kako saznaje Euronews BiH, potpisao Dodikov advokat Goran Bubić.
Iz Suda BiH je potvrđeno da su zaprimljene žalbe i odbrane i Tužilaštva BiH, što ukazuje da ni jedna strana nije zadovoljna ishodom suđenja.
Ova informacija, iako tehnički predstavlja redovnu pravnu proceduru, otvara važna politička pitanja: da li ovim potezom Milorad Dodik, čiji advokati sada aktivno učestvuju u pravnom procesu pred Sudom BiH, zapravo priznaje nadležnost tog suda i legalnost presude? Da li je podnošenje žalbe u suprotnosti sa njegovim dosadašnjim tvrdnjama da ne priznaje odluke ni visokog predstavnika Kristijana Šmita, ni institucija države Bosne i Hercegovine?
Podsjećamo, Dodik je u više navrata osporavao legitimitet Šmita kao visokog predstavnika, tvrdeći da njegovo imenovanje nije verifikovano odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Upravo je Šmit 2023. godine donio odluku kojom se u Krivični zakon BiH uvodi djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“, što je predstavljalo osnov za optužnicu protiv Dodika.
Prvostepena presuda izrečena 26. februara 2025. godine izazvala je žestoke političke reakcije u Republici Srpskoj, uključujući najave institucionalnog otpora, osporavanja nadležnosti Suda BiH i tvrdnje da je riječ o politički motivisanom procesu. Međutim, ulazak u proces žalbe, koji pretpostavlja poštovanje pravne procedure i očekivanje sudske revizije, baca drugačije svjetlo na cijeli slučaj.
Dodikovi advokati sada traže oslobađajuću presudu, dok Tužilaštvo BiH, prema nezvaničnim informacijama, traži strožu kaznu. Istovremeno, Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika” RS, koji je suđen u istom predmetu, oslobođen je optužbi.
U ovom trenutku javnost ostaje s otvorenim pitanjem: da li Milorad Dodik, koji retorički negira legitimitet Šmita, Suda BiH i zakona koje je visoki predstavnik nametnuo, zapravo svojim pravnim potezima demonstrira priznanje sistema koji javno osporava? Ili je, kako to primjećuju neki pravni stručnjaci, odbijanje da se prihvati pravni okvir BiH korisno za političke govore, ali ne i za izbjegavanje zatvorske kazne.
Ishod žalbenog postupka mogao bi imati ne samo pravne, već i duboke političke posljedice, kako po Dodika lično, tako i po ukupne odnose između Republike Srpske i institucija BiH.
Gerila.info
