“Kad Srpska zove, dileme nema. Tako je bilo i kad je stvarana, kada ju je stvarao moj otac, vaši očevi, sinovi, braća.. tako mora da bude i danas”, poručuje kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke Nikola Šobot.
Nije prošlo ni sedam dana kako je Nikola Šobot predstavljen kao kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke a već je počeo sa “ozbiljnim porukama”.
“Ni ja, niti bilo koji pojedinac, a ni kao društvo ne smijemo dozvoliti da nam uzimaju imovinu, da nam stvaraju kolektivnu krivicu, da pokušaju da nas unište”, istakao je Šobot uoči najavljenog mitinga “Srpska zove” koji će biti održan u četvrtak, 18. aprila, u Banjaluci.
Šobot je naglasio da on zna šta znači kada neko dira u srce, te da srpski narod ne smije dozvoliti da nam bilo ko dira u naša srca, u našu Republiku Srpsku.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Naša srca moraju iskreno da kucaju za Srpsku. Pozivam sve moje drage Banjalučane i Banjalučanke da se zajedno okupimo oko jednog cilja, da ne damo ono što je naše i da ne damo na nas. Nije važno da li i ko kojoj partiji pripada, jer svi pripadamo Republici Srpskoj”, poručio je Šobot i pozvao sve građane Banjaluke da dođu na Trg Krajine u četvrtak u 18.00 časova, “jer Srpska zove”.
Da se ne osjeti zapostavljenim, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je poručio da će i on doći na miting, “prvo kao Srbin, pravoslavac”, ali “i kao čovjek i kao gradonačelnik”.
“Pozivam sve Banjalučane da dođu. Svim svojim bićem sam da odbranim nacionalne interese svog naroda, da zaštitimo imovinu Republike Srpske negledajući formalno-pravno ko kojoj poziciji pripada, ima tema u kojima to nije važno”, ističe Stanivuković i naglašava da je njegova dužnost da bude tamo gdje god je potrebno i da da svoj maksimalni doprinos.
“Moja dužnost je da pozovem sve Banjalučane, sve naše građane, ne samo iz Banjaluke, cijele Republike Srpske, ali ja kao domaćin u Banjaluci imam svakako najveću odgovornost. Ovim putem pozivam da se odazovemo na skup koji govori da trebamo da budemo svi jedinstveni, da nema ni politike, ni političke stranke koja može da ima suprotno mišljenje od toga da mi nismo genocidan narod, da smo mi proživjeli žrtvu, da smo mi ti koji smo stradali”, rekao je Stanivuković.
Iako poruka “kad Srpska zove, dileme nema” više odgovara nacionalnim a ne lokalnim temama, nije neuobičajeno da se javlja uoči lokalnih izbora, posebno u okolnostima u kakvim se društvo trenutno nalazi. Nacionalni narativ je odavno postao opšte mjesto, čak i u lokalnom kontekstu. Novinar Goran Dakić za Gerilu kaže da su nacionalne teme zapravo jedine teme koje prolaze na našem biračkom tržištu.
“Većina razumije samo takve poruke. Zašto pričati o inflaciji, o ekonomiji i o socijalnoj politici kada najveći procenat onih koji glasaju ne razumiju ama baš ništa od toga? Nacionalne teme su, sa druge strane, pogonsko gorivo svih naroda koji još nisu pod sebe stavili ni prvu demokratsku pelenu. Dodik je jednom u parlamentu Srpske rekao da svako ko želi da dođe na vlast mora biti dobar sa Srbijom, sa Rusijom i sa crkvom. To su poluge koje su podmazane isključivo nacionalnom ili česće nacionalističkom masti. Većina će da proguta priču o tome kako je dobro da hljeb bude tri marke sve dok se ne pravi od brašna koje se melje u, recimo, Ključu. Lagumdžiju je svakome lako objasniti, hljeb od tri marke nikome i nikada”, ističe Dakić.
Sličnog stava je i politički analitičar Velizar Antić koji smatra da će nacionalne teme biti ponovo zastupljene u predizbornoj kampanji iako se radi o lokalnim izborima.
“Živimo u takvom društvu u kome su ove teme u samom vrhu interesovanja naroda dok su teme koje se tiču lokalnih problema u drugom fokusu. Da građani te teme ne traže, ni političari ih ne bi forsirali. Tako da je to jedan povezani sistem gde građani i političari jedni druge pothranjuju i ohrabruju da upravo nacionalne teme stavljaju u prvi plan. Sve u svemu, verujem da će i ova predizborna kampanja, kao i za prethodne lokalne izbore, pre svega u prvi plan staviti nacionalne teme i probleme, dok će lokalni problemi i teme biti u drugom planu”, ističe Antić.
Mladen Bubonjić / Gerila
