U modričkom naselju Modriča 5 sinoć se zapalila Gudronska jama, jedna od najopasnijih divljih deponija u Republici Srpskoj.
U Gudronskoj jami se nalaze ogromne količine toksičnog i otpada iz Rafinerije ulja Modriča.
Ova jama, smatraju stručnjaci, predstavlja ekološku bombu koju vlast Republike Srpske i uprava Rafinerije godinama ne uklanjaju.
Načelnik Modriče Jovica Radulović kazao je da su vatrogascima iz Modriče u pomoć pritekle i vatrogasne ekipe iz Doboja, Odžaka i Šamca.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Požar oko jame je ugašen, ali sama jama i dalje gori. Radulović je rekao da su vatrogasne ekipe nemoćne u gašenju tog otpada.
U Gudronskoj jami se nalazi 25.000 tona toksičnog i otpada iz Rafinerije ulja Modriča.
Od 1967. do 1996. godine u Rafineriji ulja Modriča su prikupljana otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom.
U tom tehnološkom postupku kao nus-proizvod nastajao je opasni rafinerijski otpad (kiseli gudron) koji je odlagan na lokalitetu „Garevac“ u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka.
Deponija kiselog gudrona nalazi se van kruga Rafinerije ulja Modriča, a procijenjena količina deponovanog otpadnog materijala se kreće od 20 do 25.000 tona.
Rafinerija ulja Modriča je od 1996. godine prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom, tako da se od tada u ovom preduzeću više ne produkuje kiseli gudron.
Međutim, problem otpada koji je do tada odlagan je ostao neriješen i do danas, a u međuvremenu oko jame su se formirala naselja sa više hiljada porodica sa djecom.
Problem ovog odlagališta otpada do izražaja dolazi posebno ljeti kada se širi nesnosan smrad i dim od požara koji nerijetko izbijaju. Iako se ovo pitanje godinama postavljalo vlasti, ali i vlasnika rafinerije, konkretnih pomaka nije bilo.
„Zdrav i razuman um bi vjerovatno pomislio da bi nešto tako toksično, isparljivo i opassno po život bilo sigurno sklonjeno u specijalnim kasetama ili buradima, što dalje od ljudi. Međutim, budući da našu državu pored omladine očigledno napušta i razum i zdravlje, ovaj lokalitet je ne samo na otvorenom, već i u neposrednoj blizini izbjegličkih naselja u kojima je dom nakon pretrpljene ratne traume našlo oko 9.000 duša“, kaže Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
U neposrednoj blizini jame nalazi se i JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju.
Različiti političari i činovnici, podjeća Kalaba, već preko 15 godina najavljuju rješavanje ovog problema.
Za samu jamu se zna od njenog nastanka, kao i za toksičnost supstanci koje su tamo odlagane.
„Trenutne procjene su da se u bazenu nalazi oko 25.000 tona kancerogenog otpada. Jednako impresivna je i količina obećanja i broj službenika koji je ovaj problem navodno planirao da riješi. Obećanja su dana, planovi su pravljeni, a rokovi postavljani. I kršeni“, istakao je Kalaba.
Davne 2012. godine rokovi su utvrđeni u ekološkoj dozvoli koju je tadašnji ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju srebrenka Golić izdala ruskoj kompaniji „Zarubežnjeft“.
Uručenju dozvola prisustvovao je i tadašnji načelnik opštine Modriča Mladen Krekić te generalni direktor „Optima grupe“ Aleksandar Đakonov.
Tom prilikom Golić je izjavila da „Gudronska jama na području Modriče mora biti uklonjena do kraja 2014. godine, a jama sa otpadnim uljima u Rafineriji nafte Brod do 2015. godine“, u skladu sa rokovima definisanim u ekološkoj dozvoli.
Tom prilikom je Đakonov potvrdio ovaj dogovor, naglasivši da „Zarubežnjeft“ vodi računa o ekologiji te da je kompanija uložila velika sredstva u te svrhe.
„Međutim, tri godine kasnije Srebrenka Golić je ponovo izjavila da će gudron biti uklonjen te da se traže izvori finansiranja od međunarodnih i domaćih institucija te naglasila da su sredstva izgubljena zbog prekida dodjele podrške iz IPA fondova navodno namijenjene ovoj svrsi. Ministarka se ponovo oglasila 2018. godine i poručila da rješavanje problema napokon počinje krajem te iste godine. Nakon što do toga ponovo nije došlo, godinu dana kasnije premijer RS Radovan Višković je izjavio da će problem biti uskoro riješen“, kazao je Kalaba.
Ovaj problem je ponovo aktuelizovan sinoć kada je došlo do požara na ovom lokalitetu te sigurnog emitovanja ogromnih količina toksičnih supstanci u zrak.
Nažalost, smatra Kalaba, ovo nije prvi, a velike su šanse ni posljednji požar na ovom lokalitetu.
Istini za volju, ulazak toksičnih supstanci u ekosistem i ljudska tijela je neminovan i bez požara, ali oni taj proces dižu na viši nivo.
„Nije sva krivica svakako na jednoj osobi ili na jednom tijelu. Pored krivice onih koji jamu nisu uklonili, bilo koja razumna osoba bi se zapitala – kome bi palo na pamet da u blizini ovakvog lokaliteta izgradi naselje i bolnicu? Da li Institut za javno zdravstvo vrši intenzivniji monitoring građana na ovim lokalitetima i da li postoje podaci o specijalizovanom monitoringu vazduha, vode i zemljišta u njegovoj okolini? Šta se desilo sa silnim obećanjima i onima koji su ih izrekli“, pita Kalaba.
Predsjednik Upravnog odbora Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i bilog Jovica Sjeničić kaže za GERILU da se požari u ovoj jami dešavaju svake godine i to najčešće ljudskom nepažnjom.
S obzirom da se prve kuće nalaze ssvega desetak metara od jame, uvijek neko nešto pali, a u ovakvim vremenskim uslovima vatra se brzo proširi.
„Nema ispitivanja uticaja otpada na životnu sredinu. Govorim o isparavanju gasova. Sve je izloženo zračenju, sunčevom isparanjavu, podzemnim vodama. To je zapravo stari tok Bosne i otpad je odlagan u jednom dijelu te bare. Zemljište je kontaminirano. Zbog visokog pritiska dim ne ide gore, nego se širi prema kućama. To je katastrofa. Niko ne zna kakvog je sastava taj dim. Niko ne može ispitati kakve su to čestice“, istakao je Sjeničić.
Treći dan gori i deponija u Duratovcima kod Kotor Varoša. Ova deponija je zatvorena 2009. godine, ali do danas nije sanirana. Načelnik Kotor Varoša Zdenko Sakan kaže da su nesavjesni građani nastavili odlagati otpad na ovoj lokaciji.
Uzrok požara je, smatra on, ljudski faktor. Kotorvaroškli vatrogasci tri dana gase vatru, a u pomoć im je stiglo i vatrogasno vozilo iz Banje Luke.
„Pod požarom je trideset dunuma deponije. To ne predstavlja veliki problem, koliki problem predstavlja dubina požara koja ide i do šest metara u gornjem dijelu deponije. U tom dijelu smo prosuli veliku količinu vode, međutim bez teške mehanizacije i odvajanje parcela na deponiji to se neće moći lako sanirati“, kazao je šef Vatrogasne jedinice Kotor Varoš Danijel Đurić.
U neposrednoj blizini Zvornika, odnosno naselja Ekonomija, već treći dan bukti požar na divljoj deponiji kraj Drine.
Građanima ovog naselja, tvrdi Zvorničani, niko ništa ne govori. Pomoć je i ovaj put izostala.
„Od Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske zahtjevamo hitnu reakciju sa jasnim preporukama građanima kako da se ponašaju i zaštite od zagađenja. Od Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske zahtjevamo da hitno izvrši mjerenja kvaliteta vazduha u naseljima Karakaj, Ekonomija, Čelopek, Ulice, Meterize, kao i užeg gradskog jezgra Grada Zvornika“, oglasili su se iz Planirarsko-ekološkog društva „Korak“ u Zvorniku.
Iz „Koraka“ kažu da od nadležnog Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina takođe očekuju da u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima pokrene istrag, i utvrdi da li se na području divlje deponije kraj Drine protivzakonito i dalje odlaže miješani komunalni otpad umjesto da se odlaže na Regionalnu deponiju na Crnom Vrhu.
