Energetska zajednica traži od vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da se prestane sa subvencionisanjem gradnje malih hidroelektrana na način na koji se to sada radi. Energetska zajednica traži da se koncesije na male hidroelektarne, između ostalih obnovljivih izvora energije, dodjeljuju u principu najbolje ponude i najmanje cijene a ne kao do sada nakon samoinicijativne ponude, gotovo bez uslova.
“Na ovaj način se omogućava da se podrška ograniči na najniži mogući nivo. Samo ovakvim postupkom, otkrivaju se pravi troškovi i državna pomoć se može ograničiti na ono što je nužno”- piše u pismu sekretarijata energetske zajednice.
Sve dosadašnje analize ekonomske opravdanosti su pokazale da država na malim hidroelektranama gubi tri miliona maraka godišnje a da one investitorima mogu biti isplative i bez garantovane cijene otkupa koju plaćaju građani preko računa za električnu energiju. To je dovelo do masovne gradnje na rijekama u BiH.
“Slijedi da bilo kakva državna podrška hidroelektranama iznad 1 MW ne smije biti dodijeljena na principu “ko prvi ima prednost“ na nivou koji je administrativno utvrđen, već na temelju aukcija.- stoji još u pismu koje je upućeno vlastima na svim nivoima u BiH”- piše još u pismu koje je Energetska zajednica Bosni i Hercegovini poslala sredinom jula ove godine.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sve to, u prevodu, znači da je u Bosni i Hercegovini izvršena prekomjerna dodjela koncesija na gradnju malih hidroelektrana uz obilatu finansijsku pomoć države. U Republici Srpskoj, konkretno, Vlada garantuje da će otkupiti svu proizvedenu električnu energiju po garantovanoj cijeni što dalje dovodi do sigurnog profita investitora koji grade male hidroelektrane. Sve se plaća kroz taksu za obnovljive izvore energije koju plaćaju građani preko računa za električnu eneregiju.
U Centru za životnu sredinu upozoravaju da je gradnja malih hidroelektrana investitorima isplativa i bez dodatnih subvencija ali se uloženo uz pomoć Vlade vraća mnogo brže.
Ekonomista Damir Miljević koji je radio dvije višegodišnje studije ekonomske opravdanosti gradnje malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini kaže da je računica neumoljiva a da gradnju malih hidroelektrana finansiraju građani putem naknada za obnovljive izvore električne energije a investitor nema nikakvih rizika poslovanja. To je zato, pojašnjava Miljević, jer država investitoru garantuje otkup kompletne proizvedene energije po garantovanoj cijeni koja se dogovori prilikom sklapanja ugovora I ne zavisi od promjene tržišne cijene. U Federaciji je garantovani period otkupa I garantne cijene dvanaest godina a u Republici Srpskoj petnaest. Jasno je da je gradnja malih hidroelektrana posao iz snova, kaže Damir Miljević.
“Premija u ukupnoj cijeni učestvuje 50 odsto. Zato je ogromna navala na gradnju MHE jer gdje ima posao u kojem sigurno dobijaš profit a pri tome je sigurno da će te banka kreditirati”, rekao je ekonomista Miljević a prenosi BIRN BiH.
Energetska zajednica traži od vlasti u BiH da ukinu „feed in“ tarife odnosno sistem koji investitorima garantuje otkup sve proizvedene energije po garantovanoj cijeni. Umjesto toga od BiH se traži da od naredne godine pređe na sistem aukcija po kojem bi koncesiju na gradnju MHE ili drugog postrojenja obnovljivih izvora energije dobio investitor koji državi ponudi najmanju prodajnu cijenu energije.
To bi, sa druge strane, moglo dovesti do hitnog početka gradnje MHE, tamo gdje su koncesije dobijene a gradnja još nije počela, kako bi posao bio završen prije prelaska na sistem aukcija.
GERILA info
