Medijske slobode u Bosni i Hercegovini sve su više ugrožene, dok ekonomska nesigurnost, politički pritisci i rast dezinformacija prijete novinarstvu i demokratskim procesima u zemlji.
Najnovije istraživanje “Our Media, Our Democracy, Our Future: The Future of the Media in the Western Balkans and Turkey– Facts and Trends” otkriva zabrinjavajuće trendove u novinarskoj profesiji, medijskom vlasništvu i upotrebi medija.
Istraživanje pokazuje da je broj studenata novinarstva u posljednjoj deceniji prepolovljen. Dok je 2014. godine na odsjecima za novinarstvo u Sarajevu i Banjoj Luci studiralo 1160 studenata, 2023. ih je bilo svega 538 na pet univerziteta. Ovaj trend odražava nesigurnost u novinarskom sektoru, gdje su niske plate, nestabilni ugovori i politički pritisci postali svakodnevica.
Uz to, napadi i kršenja prava novinara u porastu su – samo u 2023. godini zabilježeno je 87 napada i prijetnji, što predstavlja povećanje od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno zabrinjava kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, koja je dovela do dodatnog pritiska na novinare i porasta autocenzure.
Vlasništvo nad medijima u BiH ostaje netransparentno i koncentrisano u rukama politički povezanih pojedinaca i kompanija s biznis interesima izvan medijskog sektora. Uprkos višegodišnjim zahtjevima organizacija civilnog društva i preporukama Evropske komisije, zakon o transparentnosti medijskog vlasništva još uvijek nije donesen.
Mediji su često pod političkim uticajem – regulatorna tijela ne sankcionišu pristrasno izvještavanje, a javni servisi poput BHRT-a suočavaju se s finansijskim krizama koje dodatno narušavaju njihovu nezavisnost.
Iako se vrijednost tržišta oglašavanja u BiH procjenjuje na 42–47 miliona evra, ovaj iznos nije dovoljan da održi rastući broj medija. Najveći dio prihoda odlazi na televizijske reklame (64%), dok online mediji bilježe postepeni rast (18%). Ipak, zbog nesigurnog tržišta, mnogi mediji su prisiljeni oslanjati se na donatorska sredstva, što može rezultirati finansijskom zavisnošću i gubitkom dugoročne održivosti.
Povjerenje građana u medije drastično je opalo – samo 4% građana izjavljuje da u potpunosti vjeruje medijima, dok ih gotovo 60% iskazuje nepovjerenje. Ovaj trend dodatno otežava činjenica da BiH zauzima 37. mjesto od 41 evropske zemlje na Indeksu medijske pismenosti, što znači da su građani podložniji dezinformacijama i manipulacijama.
Pad BiH na međunarodnim indeksima demokratije i medijskih sloboda dodatno potvrđuje pogoršanje situacije. Na Indeksu demokratije BiH je ocijenjena kao “djelimično slobodna”, dok se indeks slobode medija smanjuje iz godine u godinu. Pravo na pristup informacijama je ograničeno, a vlasti sve češće koriste zakonske rupe da bi izbjegle transparentnost.
Ovo istraživanje ukazuje na hitnu potrebu za jačanjem nezavisnosti medija, zaštitom novinara i donošenjem zakona o transparentnosti vlasništva. Bez konkretnih mjera, BiH se suočava s daljnjom erozijom medijskih sloboda i demokratije.
Gerila.info
