Evropska komisija je prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji, koje lideri EU sada planiraju da slijede, navodi briselski magazin Politico.
Politico ističe da su evropski lideri spremni da daju političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, prema nacrtu dokumenta od 19. marta.
EU je Bosni i Hercegovini dodijelila status kandidata u decembru 2022. Evropska komisija je prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, koje lideri EU sada planiraju slijediti.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Tekst uključuje uslove za pristupne pregovore, navodeći da se sljedeći dio procesa može dogoditi samo „kada se preduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine“, što znači da BiH treba da ostvari veći napredak prije nego što može da uđe u EU.
O aktuelnom nacrtu će raspravljati ambasadori EU u srijedu, a lideri EU u četvrtak. Nekoliko diplomata je bilo optimistično da će lideri na kraju usvojiti trenutni stav o BiH.
Jedan diplomata iz zemlje koja je u početku bila skeptična prema dosadašnjem napretku BiH, nezvanično ističe da je drugi dio paragrafa ključan.
“Sve reforme koje smo dogovorili zaista moraju biti završene prije nego što se desi bilo koji sljedeći korak za BiH.”
Uoči samita u četvrtak, sedam evropskih zemalja pozvalo je svoje kolege da slijede preporuku Evropske komisije o BiH. Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija rekle su da bi blok trebalo da „iskoristi zamah i trenutni prozor mogućnosti“.
Jutarnji list ističe da je imao uvid u nacrt zaključaka koje će Savjet Evrope e usvojiti na samitu u četvrtak i petak.
“Naslanjajući se na preporuke Komisije od 12. marta 2024. godine, Savjet Evrope odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Savjet se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. oktobra 2022. godine”, piše u nacrtu.
Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Savjeta Ecvrope.
U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Evropske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u EU i u državama kandidatima kako bi bili spremni za proširenje.
“Savjet Evrope je razmotrio pripreme za proširenje i unutrašnje reforme, posjetivši da se posao na oba kolosijeka mora nastaviti paralelno kako bi se osiguralo da i buduće zemlje članice i EU budu spremne za proširenje na vrijeme”, stoji u nacrtu zaključaka.
Dodaje se i da će na sljedećem samitu biti razgovora o unutrašnjim reformama EU s ciljem usvajanja smjernica za te reforme. Evropska komisija izradila je strategiju za reforme EU kako bi se pripremila za proširenje.
Od pitanja proširenja u zaključcima će se samo navesti da se mora nastaviti rad na nacrtima pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju.
Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom Savjet Evrope je usvojio u decembru prošle godine, ali oni nisu još uvijek otvoreni upravo jer još nije usvojen pregovarački okvir. Tako će biti i sa Bosnom i Hercegovinom. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.
Nekadašnji diplomata Draško Aćimović je ranije za Gerilu izjavio da je odluka o početku pregovora sa BiH donesena zbog rata u Ukrajini i da je to u suštini politička odluka.
“To je jedini razlog zašto BiH u ovom momentu dobija pregovore. Degutantno je pričati o uspjesima vlasti koja je usvojila neka tri zakona”, naglašava Aćimović.
