Evropski parlamentarci su danas uputili pismo visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu i visokom predstavniku Evropske unije Žozepu Borrelu, izražavajući “duboku zabrinutost” zbog trenutnih dešavanja u BiH i koracima koji vode ka secesiji Republike Srpske, a koji, kako su naveli, ugrožavaju mir u cijeloj regiji. Pozvali su na “oštru osudu” i upotrebu bonskih ovlaštenja.
S dubokom zabrinutošću pratimo posljednju eskalaciju tenzija u Bosni i Hercegovini, a koja se konkretno odnosi na nedavne korake ka secesiji Republike Srpske, praćene militarizacijom policijskih snaga u ovom entitetu i organizovanju vježbi sa vojskom susjedne Srbije, navodi se u pismu kojeg potpisuje grupa od osam evroparlamentaraca.
Upozorili su kako je političku situaciju u BiH u posljednjim godinama, a posebno u proteklim mjesecima, obilježio porast tenzija zbog “neustavnog nelegitimnog pokušaja da se blokiraju sve institucije na državnom nivou,” a blokadu uglavnom vrši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Dodali su kako je Narodna skupština Republike Srpske najavila glasanje za narednu sedmicu, koje je “bez presedana, nelegalno i neustavno te krši Dejtonski sporazum,” a koje prijeti da ugrozi stabilnost i mir na cijelom Zapadnom Balkanu, te u konačnosti dovede do oružanog sukoba.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Članovi Evropskog parlamenta naglašavaju kako ovo glasanje “nedvosmisleno krši suštinsku zakonsku strukturu na kojoj počiva BiH, uključujući njen Ustav i Dejtonski mirovni sporazum.”
“To je direktna prijetnja miru u Bosni i Hercegovini te Zapadnom Balkanu kao cjelini,” dodaje se u pismu.
Povukli su i paralelu sa događajima iz 1992. godine pred izbijanje rata u Bosni i Hercegovini, dodavši da uzimajući u obzir trenutne političke okolnosti, moguće je da dio populacije “reaguje na činjenicu kako ovakvo glasanje ne bi trebalo da se održi i da ne bude prihvaćeno kako u zakonskom tako i u političkom smislu.”
“Ovakvo glasanje bi moglo izazvati previranja.”
Ističu kako se u posljednjim mjesecima i sedmicama riječ “rat” prečesto upotrebljava širom Balkana, u kontekstu Bosne i Hercegovine i Kosova ali i šire, te da sve tenzije imaju “zajednički nazivnik” a to je “Srbija kao pokretač i zagovornik takozvanog ‘srpskog svijeta’.”
“Pozivamno OHR i EU da pošalju jaku i po mogućnosti zajedničku poruku i oštro osude glasanje, te da ga proglase nelegalnim. Dalje, vjerujemo i očekujemo da će EU i OHR u narednoj sedmici upotrijebiti sav mogući diplomatski uticaj, u konačnosti i OHR-ova bonska ovlaštenja, kako bi urazumili nacionalističke snage u političkom vodstvu RS.”
Istakli su kako se u slučaju glasanja moraju snositi “jasne i čvrste posljedice.”
“Prema tome pitamo i Visokog predstavnika EU i OHR, koje konkretno mjere, uključujući sankcije i smjene odgovornih, su uzete u obzir kako bi se očuvali teritorijalni integritet BiH i mir u regiji,” poručili su pralamentarci.
Oni su takođe podvukli značaj misije EUFOR Althea u zemlji čija je dužnost, prema Dejtonskom sporazumu, da očuva teritorijalni integritet BiH.
Pismo potpisuju Tineke Strik (EPP), Michael Gahler (EPP), Tonino Picula (S&D), Hilde Vautmans (Renew), Reinhard Bütikofer (Greens/EFA), Paolo Rangel (EPP), Dietmar Köster (S&D), i Klemen Grošelj (Renew).
Inače, posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti Srpskoj trebalo bi da bude održana početkom novembra, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.
Čubrilović je dodao da Srpska ne želi sukobe niti rat, ali da ne odustaje od svojih prava koja su joj zagarantovana Ustavom.
On je napomenuo da Srpska insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma i da zato traži vraćanje nadležnosti i poništavanje 140 donesenih zakona visokog predstavnika.
Prema njegovim riječima, posebna sjednica je prilika da Republika Srpska kroz konstruktivnu raspravu donese zaključke koji će omogućiti vraćanje svih oduzetih nadležnosti.
“To bi moglo biti početkom novembra. Sve ono što u Narodnu skupštinu dođe iz Vlade, mi smo dužni da razmatramo. Desetine odluka Ustavnog suda BiH ne poštuje Federacija u odnosu na Republiku Srpsku, ali to niko ne primjećuje, ali se primjećuje kada Republika Srpska reaguje na nešto. Govorimo samo o poštovanju zakona i o neumanjivanju nadležnosti Republike Srpske”, rekao je Čubrilović za Radio Republike Srpske.
On je istakao i da u Srpskoj ne postoji sagovornik koji kaže da želi sukobe.
“To dobijamo s druge strane, ali se nama imputira da mi nešto loše želimo da napravimo i zato to niko normalan ne može da prihvati”, rekao je Čubrilović.
Predsjednik parlamenta je dodao da je i zakon koji je nametnuo Valentin Incko važno pitanje koje treba riješiti, kao i pitanje nelegitimnog izbora Kristijana Šmita.
“Kao nametnut zakon on nije dobro došao, da ne govorim o njegovom sadržaju. Bilo bi rješenje da se na postojeći zakon stavi moratorijum kako bi svi pronašli rješenje. Što se tiče Kristijana Šmita, međunarodna zajednica treba da bude svjesna da Republika Srpska samo želi zakonitost unutar BiH”, naglasio je Čubrilović.
Govoreći o regionalnoj saradnji, Čubrilović je rekao da je saradnja sa zemljama regiona, posebno Srbijom, donijela mnoge bitne projekte, te ukazao na gradnju auto-puta, novog mosta na Rači, a dodao je i da slijedi otvaranje prelaza u Bratuncu.
Čubrilović je istakao da poboljšanje standarda ostaje prioritet, kao i da će podršku dobiti svaka mjera koja znači smanjenje troškova i građanima i privrednicima.
“Ima najava da bi moglo doći i do povećanje plata krajem ove ili početkom nove godine, ali konkretno ne mogu još to da potvrdim”, istakao je Čubrilović.
Kada je riječ o obilježavanju 30 godina postojanja parlamenta Srpske, Čubrilović je rekao da će Narodna skupština u narednom periodu prigodnom svečanošću obilježiti jubilej, naglasivši da je ova najviša zakonodavna institucija najuspješniji parlament u regionu.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit oštro je osudio posljednje poteze vlasti u Republici Srpskoj.
“Zašto da ljudi i njihovo zdravlje ispaštaju zbog političkih igara? Vrlo sam strog i moram da kažem da se ovo ovako neće završiti”, Rekao je Šmit u intervju za Al Jazeera Balkans.
Ovo je veoma ozbiljan napad na integritet države Bosne i Hercegovine onakve kakva je ona uređena, dogovorena i postoji na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je on te dodao kako pravo RS unutar BiH niko ne osporava.
“Argumentacija da kako bi se zaštitila prava RS neophodno prekršiti ustavna prava države apsolutno je pogrešna. Ako postoje problemi i sporna pitanja neophodno je razgovarati o njima. Ko je nadležan za koju rijeku ili jezero, razgovarajmo o tome, nemojmo to koristiti za razaranje funkcionalne države”, izjavio je Šmit.
N1/Nezavisne novine/Al Jazeera Balkans
