Još jedno brutalno ubistvo žene potreslo je Bosnu i Hercegovinu. U Šipovu je ubijena žena na putu na posao. Ovaj tragičan događaj desio se upravo na godišnjicu brutalnog ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, čiji je zločin šokirao cijelu državu i ponovno otvorio pitanja o zaštiti žena od nasilja.
U Šipovu je jutros u putničkom automobilu ubijena A.M. (1990.), saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
“Postoje osnovi sumnje da je pomenuto krivično djelo izvršio N.C. rođen 1986. godine, iz Šipova, koji je nakon toga pokušao izvršiti samoubistvo”, navodi se u saopštenju.
Mediji prenose da je ubijena žena Anđelka M. nedavno napustila nevjenčanog muža Nikolu Cumbu iz Šipova, koji ju je jutros sačekao prije posla te je ubio u autu u blizini svoje kuće.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Cumbo je, kako se sumnja, sačekao da žena ostavi njihovu djecu, a potom je ubio u autu na putu, pa pucao sebi u glavu. Žena je na mjestu preminula, a on je jutros u Urgentni centar UKC Republike Srpske dovezen u teškom stanju, bez svijesti i sa prostrelnom ranom na glavi.
Anđelka M. je prije nekoliko godina započela život sa Cumbom sa kojim ima dvoje djece starosti dvije i šest godina. Cumbo je i ranije sumnjičen za napade na suprugu, a već je kažnjavan zbog nasilja u porodici, a zbog lošeg odnosa u braku ona ga je napustila.
Ovo ubistvo se desilo na godišnjicu brutalnog ubistva Nizame Hećimović koju je u Gradačcu ubio nevjenčani suprug Nermin Sulejmanović.
Podsjećamo, Nizamu Hećimović je 11. avgusta prošle godine Sulejmanović brutalno pretukao i ubio, i sve to prenosio uživo na društvenim mrežama, a istog dana je ubio oca i sina Denisa i Čengiza Ondera, te ranio još tri osobe.
Femicid kao neprepoznati problem
Femicid, ili ubistvo žene zbog njene rodne pripadnosti, postaje sve češći fenomen u Bosni i Hercegovini. Međutim, u zakonodavnom okviru Republike Srpske, termin “femicid” još uvijek nije prepoznat.
Femicid kao termin trebalo je da bude ugrađen u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS. Početkom novembra prošle godine nova verzija ovog zakona u formi nacrta je jednoglasno usvojena u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon toga se nekoliko konzervativnih i desničarskih udruženja otvorenim pismom oglasilo protiv zakona. Tražili su da se Nacrt povuče iz procedure, a podršku im je tada pružio i entitetski predsjednik Milorad Dodik.
Подржавам став удружења грађана из Републике Српске који траже да се додатно измијене одредбе Нацрта закона о заштити од насиља у породици и насиља према женама, а којим се у Републици Српској први пут уводи појам фемицид.
Сматрам да закон истински треба да заштити права жена,…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 17, 2024
Zakon nakon toga nije upućen u drugu fazu usvajanja, a početkom maja je za to istekao zakonski rok od šest mjeseci.
Jedan od ključnih razloga povlačenja zakona bio je, prema izjavama iz vlasti, neslaganje oko jedne riječi – “femicid”. Međutim, kritičari smatraju da je pravo pitanje nedostatak političke volje da se problem nasilja nad ženama sistemski riješi.
Narodne poslanice Mirna Savić Banjac i Tanja Vukomanović (PDP) tom prilikom su izjavile da je najveća novina predloženog zakona, osim što je najteži oblik nasilja nad ženama nazvan pravim imenom, bilo regulisanje postupka hitne mjere zaštite, a sve kako bi se obezbijedila brža reakcija nadležnih i da bi se spriječio upravo taj najteži oblik nasilja, odnosno ubistvo.
Rekle su da je najviše bure na javnim raspravama bilo upravo oko člana 6. ovog zakona, koji definiše šta je femicid, u čemu, prema njima, nema ništa sporno.
“To što ministarstvo ćuti daje nam prostora da naslutimo da su popustili pod pritisokm onih koji tvrde da će uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalnu prodicu i diskriminisati muškarce. To nije tačno, osim ako se nasilje u porodici smatra tradicionalnim. Neshvatljivo je da u 21. vijedu sabotira borba protiv nasilja i da se prokocka šansa da Republika Srpska ode korak naprijed kada je u pitanju borba protvi nasilja u porodici, koje je u preko 90 odsto slučajeva nasilje nad ženama”, rekla je Tanja Vukomanović, naglasivši da je vladajućim u Republici Srpskoj bilo važnije zaštititi sebe od novinara, nego žene od nasilnika.
“Da li Vlada čeka još jedno ubistvo da opet najavi novi zakon? Statistika je crna, a realnost još crnja, jer niko ne zna koliko žena ćuti i trpi nasilje, a sa ovakvim odnosom vlasti ćutaće i dalje”, izjavila je Vukomanović.
Ovaj zakon je predstavljao nadu za mnoge aktiviste i organizacije koje se bave zaštitom prava žena, ali je njegovo povlačenje doživljeno kao poruka da su životi žena i dalje u drugom planu.
Zabrinjavajuće je što se broj slučajeva nasilja nad ženama i femicida u BiH povećava, dok institucije ne uspijevaju odgovoriti na adekvatan način. Zakonodavni okvir, koji bi trebao štititi žene, pokazuje se nedovoljno efikasnim, dok sudska praksa često ne prepoznaje težinu ovih zločina.
Godišnjica ubistva Nizame Hećimović i najnoviji slučaj iz Šipova pokazatelji su kontinuiranog trenda nasilja nad ženama u BiH. I dok društvo na trenutak reaguje zgražavanjem i osudom, institucije koje bi trebale pružiti trajnu zaštitu i sigurnost ostaju nijeme ili djeluju sporo i neefikasno.
Nedostatak prepoznavanja femicida kao posebne kategorije u krivičnom zakonu Republike Srpske znači da se ovi zločini ne tretiraju s potrebnom pažnjom i da počinioci često prolaze s blagim kaznama. Žene, koje su već godinama suočene s nasiljem i prijetnjama, ostaju nezaštićene, dok njihovi slučajevi postaju samo još jedna statistika.
Neophodno je da se zakonodavci, ali i cjelokupno društvo, mediji prije svih, osvijeste i shvate da je zaštita žena od nasilja urgentan problem koji zahtijeva hitne mjere. Uvođenje termina “femicid” u zakonodavstvo nije samo pitanje semantike, već pitanje prepoznavanja i suzbijanja rodno zasnovanog nasilja.
Svaki izgubljeni život žene zbog rodne mržnje je tragedija koja se mogla spriječiti. Zakonodavci, institucije i društvo moraju preuzeti odgovornost i osigurati da se ovakvi zločini više ne ponavljaju. Tek tada možemo reći da smo napravili korak naprijed u zaštiti prava žena i u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Bez konkretnih koraka i političke volje, brutalna ubistva žena u BiH će se nastaviti, a njihovi glasovi će ostati nijemi u društvu koje još uvijek nije spremno priznati stvarnu težinu ovog problema.
Gerila.info
