Ako kod zaposlenog lica koje prima naknadu po osnovu ugovora o djelu nema osnova penzijskog i invalidskog osiguranja po osnovu ugovora o djelu, postavlja se pitanje na osnovu čega onda to lice plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu ugovora o djelu.
Članom 205. Stav 1. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 1/16), propisano je da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o djelu radi obavljanja poslova koji su van djelatnosti proslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.
Prema tome, rad po ugovoru o djelu je u suštini rad u svoje ime i za svoju korist. I jasno je svim da to podrazumijeva da možete biti angažovani da uradite neko „djelo“, odnosno da sklopite ugovor za jednokratne poslove koji nisu direktno vezani za obavljanje trajne djelatnosti za koju je preduzetnik registrovan.
Zakon o doprinosima RS i Zakon o PIO u sukobu?
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ova oblast je uređena Zakonom o doprinosima RS, kojim je propisano da se za lica koja su zaključila ugovor o djelu uplaćuju doprinosi za penziono osiguranje, ali ne i za zdravstveno osiguranje.
Poenta plaćanja doprinosa po osnovu ugovora o djelu je ista kao i za ostale doprinose po osnovu prihoda građana i služi uz takse i druge prihdoe za punjenje državne kase.
Zakon o doprinosima predviđa da je svako lice koje na osnovu ugovora o djelu ostvaruje naknadu, uključujući i zaposlenog radnika, obveznik doprinosa i da je osiguranik na penzijsko i invalidsko osiguranje, ali sa druge strane, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kaže suprotno, da kod lica koje je zaposleno po osnovu ugovora o radu postoji osnov penzijskog i invalidskog osiguranja samo po osnovu radnog odnosa, ali ne i po osnovu ugovora o djelu.
„Lice koje je radnik i koje ima zasnovan radni odnos na osnovu ugovora o radu osiguranik je u obaveznom osiguranju u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju po osnovu ugovora o djelu, jer to upravo brani sam Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju“, kazao je za Frontal Nebojša Bljajić, pravnik u Službi za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.
Dakle, postavlja se pitanje na osnovu čega zaposleno lice, koje prima naknadu po osnovu ugovora o djelu a nema osnova penzijskog i invalidskog osiguranja po istom, plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu ugovora o djelu.
Bljajić ističe da nusklađenosti između Zakona o doprinosima i zakona o PIO postoji.
„Konsekventno, neusklađenost između Zakon o doprinosima i zakona o PIO u smislu oporezivanja ugovora o djelu postoji. Poreska osnovica za plaćanje doprinosa po osnovu ugovora o djelu je umanjena pa zloupotrebe u smislu plaćanja manjeg doprinosa angažovanjem radnika na rad po ugovoru o djelu nije iskuljučena. No, ja lično ne poznajem ni jedan takav slučaj, a i samo dokazivanje pred sudovima bilo bi jako otežano“, kazao je Bljajić.
Sa druge strane iz Fonda PIO kažu da su ova dva Zakona usaglašeni.
„Budući da je obavljanje poslova po osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora u kome se za izvršeni posao ostvaruje ugovorena naknada, shodno Zakonu o PIO svrstano u obavezno osiguranje, ovdje nema neusklađenosti između ova dva Zakona“, rekli su nam iz Fonda PIO RS.
Doprinos od 18,5% je jedinstvena stopa doprinosa za sve oblike obaveznog i dobrovoljnog osiguranja.
Poreski obveznici u Srpskoj od početka ove godine moraju da plaćaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 odsto za ugovore o autorskom djelu, bez obzira na to da li su lica koja treba da obave predviđene poslove već zaposlena ili ne. S druge strane, ukinuta je obaveza da za nezaposlena lica koja su angažovana na osnovu pomenutih ugovora bude uplaćivan doprinos za zdravstveno osiguranje od 12 odsto. Do 1. januara ove godine postojala je obaveza da onaj ko je angažovao lica na osnovu ugovora o autorskom djelu doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje plaća samo za one koji nisu zaposleni i osigurani po tom osnovu. Ukoliko bi sklopili ugovor o autorskom djelu sa licima koja su u radnom odnosu, plaćali su samo porez na dohodak od deset odsto.
Iz Fonda PIO kažu da su sredstava po osnovu ugovora o djelu kao i druga prikupljena sredstava namijenjena za isplatu penzija i tu nema nikakve štednje.
„Članom 1. Zakona o PIO propisano je da se ovim Zakonom uređuje obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti. S toga za osiguranje po osnvou ugovora o djelu nema nikakvog oblika štednje već se na principu te međugeneracijske solidarnosti od sredstava po osnovu doprinosa sadašnjih osiguranika, obezbjeđuju sredstva za penzije sadašnje generacije korisnika prava na penziju“, kazao je Tihomir Joksimović šef Kabineta direktora Fonda PIO.
Cenić: Nije mi jasno da niko nije pokrenuo ocjenu ustavnosti kršenja ljudskih prava
„Pare idu na neki „nn“ račun, ulijevaju se u masu,
a da onaj ko plaća ili onaj za koga se plaća nema ama baš ništa od toga,
osim što ima štetu!“
I dok se loptica prebacuje od jednih do drugih, jedan zakon predviđa jedno, a drugi drugo, a oni koji bi trebali tumačiti ova dva Zakona i usaglasiti se, ne daju konkretan odgovor na pitanje „u čiju korist se oporezuju doprinosi po osnovu ugovora o djelu“?!
Na osnovu čega lice plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu ugovora o djelu, ekonomski ekspert Svetlana Cenić odgovara da je u pitanju „samo da se po bilo kojem osnovu uzmu pare“.
„Inače, to je kršenje ljudskih prava, da ne nabrajam dalje, jer plaća se nešto što se ne koristi. Pare idu na neki „nn“ račun, ulijevaju se u masu, a da onaj ko plaća ili onaj za koga se plaća nema ama baš ništa od toga, osim što ima štetu. Nije mi jasno da niko nije pokrenuo ocjenu ustavnosti. Treba ili ukinuti ta davanja ili ostaviti pravo onome na čiji je teret da ih usmjeri gdje hoće i na koji račun hoće. Priča o tome da će svi da rade po ugovoru samo da ne bi plaćali doprinose ne stoji, jer ako dovedu do kraja reforme PIO i zdravstva, možda bi se ljudi odlučivali gdje i kako da uplaćuju doprinose za sebe“, objasnila je Cenićka.
„Doprinos za PIO pripada osiguraniku i ta bi sredstva takođe trebala da ulaze u osnov za obračun penzije“
I dok licima koji zaključuju ugovor o djelu doprinos za PIO ne ulazu u osnov za obračun penzije, kod članova Upravnih ili Nadzornih odbora situacija je ipak drugačija.
“Članstvo u organima upravljanja ili organima nadzora je obavezan vid osiguranja, shodno odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o doprinosima, te je plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po tom osnovu obavezno. Uplata doprinosa po osnovu članstva u organima upravljanja i nadzora uračunava se u penzijski osnov prilikom priznavanja prava na penziju i utvrđivanja iznosa penzije”, objasnili su iz Fonda PIO.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske ističe da doprinosi od PIO pripadaju osgiuraniku.
„Prilikom isplate naknade definisane ugovorom o djelu uplaćuje se porez na dohodak i doprinos za penzijsko-invalidsko osiguranje. Doprinos za PIO pripada osiguraniku i ta bi sredstva takođe trebala da ulaze u osnov za obračun penzije kada osiguranik bude ispunjavao uslove za odlazak u penziju. Jako je bitno da građani razumiju da plate i naknade koje ostvaruju predstavljaju ne samo neto platu, nego i poreze i doprinose čijom uplatom ostvaruju i određena prava u sistemu socijalne zaštite“, smatra Aćić.
Dakle, imajući u vidu zakonske odredbe, sasvim je jasno da je na isplaćenu naknadu po osnovu ugovora o djelu, isplatilac dohotka dužan obračunati i uplatiti doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5%, od koji po svemu sudeći jedinu korist ima upravo Fond PIO. Primanja, odnosno plate u okvirnom iznosu od 10.000KM (neto iznosa) na godišnjem nivou daju jednu godinu staža. Ali, postavlja se pitanje da li jedan penzioner u Republici Srpskoj može ostvariti primanja u iznosu od 10.00KM na godišnjem nivou?
Malo teže, ako je iznos najniže penzije u zavisnosti od dužine penzijskog staža, za minimalan staž do 15 godina 187,84 KM, za staž od 15 do 20 godina 225,42 KM, za staž od 20 do 30 godina 262,98 KM, za staž od 30 do 40 godina 300,57 i za staž 40 i više godina 375,72 KM.
Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u oktobru ove godine iznosio je 79,42 miliona KM.
Prema evidenciji Poreske uprave RS u 2017. godini za 11.141 poreskog obveznika prijavljeno je da je ostvario novčano primanje po osnovu ugovora o djelu, a po navedenom osnovu u istoj godini prijavljen je iznos od 30,7 miliona KM bruto primanja. U 2018. godini je bilo prijavljeno 17.678 poreskih obveznika, a prijavljen je iznos od 38,9 miliona KM bruto primanja, podaci su koje smo dobili od Poreske uprave RS.
Dakle, za prvih jedanaest mjeseci ove godine Fond PIO RS je „oteo“ od građana oko 7 milion KM.
Nažalost, od tih sredstava lica koja su zaključila ugovor o djelu nemaju apsolutno nikakvu korist.
Štetu od svog jednokratnog angažovanja po osnovu ugovora o djelu doživjela je naša sagovornica Drena Mikić iz Prijedora, korisnica porodične penzije kojoj je ista obustavljena jer je, kako je Fond PIO ( Filijala Prijedor) naveo u Rješenju „imenovanoj prestao status osiguranika“, a da je status osiguranika stekla kod uplatioca doprinosa. Između ostalog, Dreni je u istom periodu peznija i umanjena. Na ovaj način, Fond PIO kažnjava sve penzionere koji žele da zarade dodatna sredstava jer od malih penzija ne mogu da plate elementarne troškove života niti lijekove, a istovremeno za taj isti rad Fond PIO prima doprinose koje ne transferiše njima nego ih samovoljno troši za druge potrebe.
Drena ističe je razočarana u Fond PIO zbog štete koja joj je nanesena.
„Fond PIO se poziva na Zakon i po njima tu nema nikakve greške. Ja sam nasljedila penziju od pokojnog supruga koji je imao visoku stručnu spremu i 37 godina radnog staža, gdje su sve te pare koje je on zaradio, a meni zbog neke ankete od 100KM koju sam odradila ukidaju cijelu moju penziju. I kažu da im došem još para“, kazala je Drena.
U Fondu PIO Filijala Prijedor su Dreni rekli da nije u pitanju greška i da je sve u skladu sa Zakonom. Ako je tako, postavlja se pitanje zašto je u Zaključku na prethodno Rješenje Fonda u predmetu Drena Mikić napisano, citiramo „uočena je greška u izračunavanju odnosno usklađivanju penzije“. Nažalos, ovo ne bio prvi slučaj da Fond PIO Filijala Prijedor napravi grešku, jer su brojne pritužbe građana upravo na tu filijalu koja „često pravi greške“ u svom poslovanju, red bi bio da gospođi Dreni upute izvinjenje.
Iz Fonda se brane da nije moglo doći do umanjenja penzija: „Doprinos od 18,5% je jedinstvena stopa doprinosa za sve oblike obaveznog i dobrovoljnog osiguranja. Za ugovor o djelu kao obavezan oblik osiguranja to nije nikakvo dodatno već zakonom propisano obavezno plaćanje doprinosa. Pri, tome nema nikakvog umanjenja penzija“, rekli su nam iz Fonda PIO.
Propust ili ne, jedno je sigurno, dok oni prebacuju lopticu i odgovornost sa jednih na druge i dok svako tumači Zakone kako oni žele, građani ispaštaju i njihov zarađen novac odlazi u nešto od čega oni nemaju apsolutno nikakvu korist.
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
