Građani u BiH i dalje najviše vjeruju medijima

U 2022. godini građani BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70%), pokazalo je najnovije istraživanje  o medijskim slobodama.

Prema rezultatima istraživanjima koje je prezentovano u Banjaluci na Dan slobode medija, rečeno je i da većina građana smatra da ne postoji sloboda medija, a dvije trećine njih smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opšta politička klima i finansijska zavisnost.

Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BiH, kao i da su političari i političke partije glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda, navodi se u pomenutom istraživanju, a svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 15% manje u odnosu na rezultat dobijen prethodne godine.

Dodaje se još i da je Televizija još uvijek prvi izbor prilikom informisanja, a slijede internet i društvene mreže. Dnevne novine i sedmičnjaci postaju sve manje važni.

Više od polovine ispitanika smatra da se najkvalitetnije informiše preko televizije, a onda putem interneta i društvenih mreže.

Vukelić: Mediji jedan od važnijih stubova društva

“Istraživanje je pokazalo da je mnogo manji broj građana smatra da nas treba tući, što bi nas na neki način trebalo radovati, ali zapravo to je još uvijek izuzetno visok procenat građana“, smatra Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

Napominje kako su mediji jedan od važnijih stubova društva, ali da čestitke koje novinari dobiju jednom godišnje od predstavnika najviših institucija izgledaju kao uvreda.

„U državi u kojoj Grad Banjaluka nagrađuje čovjeka najvišim priznanjem, a koji vrijeđa novinarke, u državi u kojoj član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokazuje srednji prst novinarima, u kojoj Nermin Nikšić novinarke naziva jadnim, to su samo neki od primjera kako se oni ponašaju tokom cijele godine. Umjesto da nam daju informacije i da budu transparentniji oni čak više ne održavaju ni konferencije za medije nakon sjednica Vlade RS, ignorišu upite novinara koji kritički izvještavaju o njihovom radu, ne gostuju takvim televizijama, niti im daju intervjue, dodao je Vukelić.

On upozorava i na druge političke pritiske prema medijima i novinarima.

„Oni najavljaju kriminalizaciju klevete. Umjesto izmjene krivičnog zakona kojim bi novinari bili bolje zaštićeni, a napadi na njih oštrije sankcionisani, imamo primjere da žele još više da zaštite medijski prostor, da ograniče broj medija na one koji njih slušaju, pišu i objavljuju ono što im oni kažu, upumpavaju javni novac u medije koji su pod njihovom kontrolom, s druge strane prigovaraju medijima koji kritički izvještavaju, da se finansiraju iz inostranstva, a paralelno sa tim, žale za tim što njihovi projekti koji su finansirani iz inostranstva, u ovom slučaju, iz Njemačke su obustavljeni“, zaključio je Vukelić.

Milojević: U zarobljenoj državi zarobljeni i mediji

Novinarka Milkica Milojević kaže da je nejasno zašto građani najviše vjeruju novinarima, jer se po istom istraživanju ispostavilo da istovremeno smatraju da mediji nisu slobodni.

„Građani generalno vjeruju medijima i novinarima. Mi imamo na nivou BiH 80% ispitanika koji vjeruju medijima i novinarima. Ono što je znakovito, to je da već godinama pri dnu liste povjerenja su institucije, a na dnu liste političari i političke stranke. Zašto vjeruju medijima? Zato što su mediji, kakvi god bili, bolji dio BiH i zato što su novinari još uvijek jedini koji preispituju rad, odnosno nerad političara. Zanimljivo je što raste povjerenje u nevladin sektor i međunarodnu zajednicu“, istakla je Milojevićeva.

Dodaje i da je jako je teško raditi pod pritiscima, pogotovo što je riječ o profesiji koja je na jednom velikom raskrsšću.

„Tehnološki ovo je veoma drugačije vrijeme od doba kad su se pojavile novine i kada je štampa bila pas čuvar demokratije. Posljednje istraživanje pokazuje da javnost pokazuje kao najveće pritiske one koji dolaze iy sfere politike, međutim, u realnosti je činjenica da su ekonomski pritisci daleko djelotvorniji i daleko prisutniji, ali mi živimo u državi gdje je teško razlučiti gdje prestaje politika, a postaje tajkunija, gdje se nastavlja mafija… Dakle u jednoj zarobljenoj državi, mediji su takođe zarobljeni, ali mi se još uvijek borimo“, zaključila je Milojevićeva.