Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije.
Transparency International u BiH (TI BiH) upozorava da imenovanje Nikole Špirića u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) obesmišljava sve napore u borbi protiv korupcije. Parlamentarna skupština je u parlamentarno tijelo izabrala političara koji je prema zvaničnim saznanjima američke vlade umiješan u visoku korupciju i primanje mita u vezi sa javnim funkcijama koje je obavljao. Špiriću i njegovoj porodici je zabranjen ulazak u SAD zbog umiješanosti u korupciju.
Komisija kao nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine nadzire rad APIK-a, i ima ključnu ulogu u postupku imenovanja i razrješenja rukovodstva jedine institucije čiji je mandat posvećen isključivo borbi protiv korupcije. Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije. TI BiH podsjeća da je uloga Komisije i do sada bila kontroverzna, pa je posljednji objavljen izvještaj o radu Komisije onaj za 2017. godinu, dok je posljednja sjednica održana prije više od dvije godine. Koliko je neefikasan parlamentarni nadzor, pokazuje i to da isto toliko nije izabran zamjenik direktora APIK-a.
TI BiH podsjeća i na upozorenje federalnih revizora da od 2015. godine nisu stvoreni uslovi da se primjenjuje Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH jer nisu osigurani smještajni kapaciteti za posebne odjele za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH. Istovremeno, prvi zamjenik vrši dužnost glavnog federalnog tužioca iako je istekao period na koji je imenovan, a u Federalnom tužilaštvu se povećava broj neriješenih predmeta.
Neefikasan parlamentarni nadzor nad nezavisnom institucijom za borbu protiv korupcije i imenovanje političara koji je optužen za visoku korupciju u parlamentarno tijelo koje prati rad te institucije, ali i otpor vlasti da osiguraju sredstva za posebne tužilačke odjele za organizovani kriminal i korupciju, otkrivaju da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti minimum političke volje za borbu protiv korupcije. Umjesto da se stvaraju uslovi za borbu protiv korupcije, stvaraju se zakonske, institucionalne i finansijske pretpostavke da se osujeti svaki pokušaj borbe protiv korupcije.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sličnog stava je i Partija demokratskog progresa iz koje ističu da kada građani ove zemlje pomisle da su vlasti nanizale sve moguće apsurde, oni iznova iznenade novim, teško objašnjivim, odlukama. Imenovanje Nikole Špirića za člana Кomisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, sada potvrđeno u „Službenom glasniku BiH“, s pravom je podigla buru u javnosti. Špirić, čovjek koji je već dvije godine na crnoj listi Vlade Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije, u BiH, zemlji apsurda, nadzire prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije.
Osim američke crne liste, Špirić je ostao upamćen i po objašnjenjima na koji način je stekao basnoslovnu imovinu, a koja graniče sa naučnom fantastikom, poput onoga da je sve stekao prodajom knjiga.
Činjenica da čovjek biografije poput Špirićeve nadzire prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije ukratko bi se moglo opisati samo jednom rečenicom – to je kao da su svjesno pustili lisicu u kokošinjac.
