Starica Staka Crnčević (90) nažalost nije dočekala pravdu za sina koji je poginuo u Vojsci Republike Srpske, jer joj to nisu dozvolile institucije Republike Srpske.
Iste one institucije koje se svakodnevno busaju u prsa kako je patriotizam jedini lijek i pravi put u BiH, onemogućile su staricu da dobije ono što joj je pripadalo po zakonu.
Da ironija bude još veća, Vlada RS, odnosno Ministarstvo finansija RS na čijem čelu je u kritično vrijeme bio aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, nisu postupili ni po urgenciji Ustavnog suda BiH koji je naložio da se Crnčevićevoj i njenoj ćerki Miri (64) zbog godina starosti, odnosno teškog zdravstvenog stanja, u razumnom roku isplati ratna odšteta na ime poginulog sina.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sa druge strane, mnogi su svoje rane unovčili, poput aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, ali zakon u Srpskoj odavno je na strani moćnika.
Da bahatost institucija bude još veća pobrinulo se Pravobranilaštvo RS koje je 2009. godine život palog borca Vojske RS procijenilo na 5.000 maraka.
Majka palog borca Vojske RS nažalost je preminula, a Vladi RS i njenim jatacima neka je na čast.
[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/09/odluka-ustavni-sud_compressed.pdf” title=”odluka ustavni sud_compressed”]
Predrag Herbez, pravni zastupnik porodice, podsjetio je za Gerilu da su pravosudne institucije još 2009. godine utvrdile da je zahtjev Stake i njene ćerke Mire Crnčević opravdan i da im Vlada RS mora isplatiti odštetu za pretrpljenu duševnu bol zbog gubitka sina, odnosno brata Mladena Crnčevića koji je poginuo u Vojsci RS.
Međutim, Ministarstvo finansija RS i tadašnji ministar Zoran Tegeltija vrlo podmuklo, znajući da se radi o starijim i teško bolesnim osobama kao datum isplate u slučaju Crnčević određuju tek 2028. godinu?!
Usljedila je apelacija Ustavnom sudu BiH, jer su se majka i ćerka vjerovale da to što im rade institucije u Srpskoj nema veze sa zdravim razumom, ali ni uporišta u zakonu.
“Moralni genocid nad porodicama palih boraca”
Odlukom Ustavnog suda BiH broj AP- 536/15 na sjednici održanoj 30. juna 2015. godine (šest godina nakon što je donesena pravosnažna presuda pred sudom u Republici Srpskoj) donesena je odluka o dopustivosti i meritumu kojom je između ostalih apelanata usvojena apelacija Stake i Mire Crnčević na način da je pod tačkom 43 navedeno: „Ustavni sud BiH je u citiranoj Odluci broj AP 1402/09 naložio Vladi Republike Srpske da izvrši svoje ustavne obaveze i obezbijedi poštovanje ljudskih prava tako što će preduzeti odgovarajuće mjere s ciljem da apelanti i ostali povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava Republike Srpske naplate svoja potraživanja u što kraćem roku“.
Herbez konkretan slučaj opisuje kao „moralni genocid nad porodicama palih boraca“.
“Kada Ustavni sud kaže najkraći razumni rok, to je prema Evropskom sudu pravde period od maksimalno dvije godine. Preciznije rečeno, novac je Crnčevićima trebao biti isplaćen još 2017. godine. Međutim, kada je postalo jasno da Ministarstvo finansija RS, konkretno tadašnji ministar Zoran Tegeltija odbija da isplati u razumnom roku ova sredstva u skladu sa zakonom sam podnio krivičnu prijavu, odnosno izvještaj Tužilaštvu BiH zbog očiglednog odbijanja izvršenja odluke Ustavnog suda BiH, a što je krivično djelo. Prijava je naravno nakon tri godine ležanja u ladici, odbačena “ izjavio je advokat Herbez.
U Ministarstvu finansija RS sramnu odluku pravdali su Zakonom o unutrašnjem dugu RS gdje su slučajevi poput majke i ćerke Crnčević, kategorisani kao ratna šteta.
“Zoran Tegeltija je zaboravio da je postao ministar finansija RS zahvaljući hiljadama Mladena i drugih boraca Vojske RS koji su dali živote za nastanak RS, ali je očito da se ministar toga sjeti samo na proslavama i sličnim skupovima kada treba da prikupi političke poene“ smatra advokat Herbez.
Dodaje kako majka nije dočekala isplatu, a pitanje je da li će je dočekati i njena bolesna ćerka.
“Sa druge strane, sada već pokojna Staka i njena bolesna ćerka Mira prinuđene su da redovno izmiruju svoje obaveze kada su u pitanju porezi, te računi za režije i lijekove, i to od penzije koja iznosi 300 maraka i 160 maraka koliko se isplaćuje za tuđu njegu i pomoć.
