Svojim stavovima i govorima sa skupštinske govornice obično pokrene buru i lavinu i pozitivnih i negativnih reakcija. Gerila je početkom sedmice u pauzi jednog skupštinskog zasjedanja razgovarala sa Nebojšom Vukanovićem koji kaže da jednostavno stvari naziva pravim imenom. Vukanović za Gerila info priča o opoziciji, poslanicima vlasti ali i o tome ima lli spasa za Republiku Srpsku.
Važite za jednog od najglasnijih, što opozicionara što poslanika uopšte u NSRS. Da li je to zaista tako i zašto je tako?
Mislim da se trudimo da svoj poslanički mandat odradimo i da opravdamo očekivanja naroda. Dobro se sjećam, imao sam samo jedan govor tokom kampanje, kada sam rekao da ću ih o jadu zabaviti i da ću se truditi da zavedem pravdu i red. I stvarno pokušavam iskoristiti, niste u vlasti ali i kao opozicionar možete mnogo stvari pomjeriti i iskreno zadovoljan sam nekim stvarima koje su se ovako iz opozicije pomjerile…od razbijanja Batagona od zaustavljanja prodaje, iznajmljivanja terminala na Rači, od poboljšavanja položaja radnika u nekim firmama, pritiska na inspekcije…U Hercegovini Putevi RS nisu planirali ništa da rade do 2021, sada su obezbjeđena neka sredstva, tako da i iz opozicije se može uticati. Evo sad je Vlada nakon pritiska izdvojila 200 000 da se završi okolno uređenje i da konačno useli i počne sa radom palata nepravde u Trebinju. Tako da, trudimo se. Kada ste u vlasti imate daleko više mogućnosti ali ovako nekim iskrenim nastupom i argumentima često ostavljate protivničku stranu bez riječi, oni ne mogu da se brane…iskreno zadovoljan sam da se neke stvari pomjeraju. Po meni je skupština jako važna jer je ovo jedino mjesto gdje opozicija i vlast mogu ukrstiti mišljenja. Vi znate da je većina medija pod kontrolom vlasti, tamo nema nikakvog dijaloga između vlasti i opozicije i ovo je možda jedino mjesto gdje vi možete iznijeti argumente i da pobjedite, promijenite raspoloženje. Mislim da su reakcije kod građana dobre i da se mijenja raspoloženje javnosti i mislim da su sada izbori da bi opozicija pobijedila na poštenim izborima.
Opozicija to govori pred svake izbore, zašto mislite da bi ovaj put bilo drugačije? Da li opozicija koristi dovoljno tu priliku koju ima u NSRS, čini se da je opoziciona knjiga spala na nekoliko slova pogotovo nakon rasipanja opozicije poslije prethodnih izbora?
Znate kako, svako radi onako kako misli da treba. Ja se stvarno trudim da učestvujem u raspravama o bitnim temama, da se dobro pripremim i predočim javnosti istinu i da ljudi shvate ko je u pravu i da može da se napravi daleko bolje i pravednije društvo. Ja sam ubijeđen i na zadnjim izborima, kod nas je veliki problem zato što nije važno kako narod glasa već kako se glasovi broje…Često se nakon izbora govori o tome kako su na mnogim mjestima bile zloupotrebe. Po meni jedna od suštinskih stvari da bi se vlast promijenila jeste da se promijeni izborni zakon, da se pošteno i regularno glasa, vodi izborni proces, da se pošteno i regularno broje glasovi…Znate da i danas na nekim mjestima bude da jedan kandidat ima 100 odsto glasova, da je bilo puno prilika za malverzacije. Dovoljno je da od hiljadu i nešto biračkih mjesta oni ukradu glasove na dvadeset, trideset i pedeset da to riješi pitanje pobjednika. Znate da su izbori 2014 riješeni za manje od jedan odsto glasova.
Da li je opozicija u Republici Srpskoj dovoljno opozicija ili je i ona dio političke elite koja vlada Republikom Srpskom, na neki način? Činjenica je da mnogi opozicioni političari, poslanici, šefovi stranaka opozicionih žive izuzetno dobro u Republici Srpskoj. Da li oni kao takvi imaju potrebu za mijenjanjem sistema u kojem živimo?
Ja mogu govoriti samo u svoje ime ali vidjeli ste da je veliki problem opoziciji napravila činjenica da su nekad neki gromoglasni opozicionari poput Dragana Čavića ili nekada Nenada Stevandića ili brojnih drugih, da su oni izdali i prešli na drugu stranu i da se pokazalo da su bili lažna opozicija, dvorska. Vjerujte da je šteta i posljedica njihove izdaje ogromna jer je narod pao u apatiju i nikome se ne može vjerovati. I to je problem opozicije što mnogi građani sumnjaju da je i dalje ostalo u opoziciji dvorskih opozicionara. Vi ste vidjeli i ponašanje Perice Bundala koji je i šef Kluba PDP-a a ja ga ne smatram nikakvim opozicionarom. Vidjeli ste kada je bila tačka oko Pelješkog mosta kako se on ponašao. Krenuo je čak u restoranu viljuškom da me zbode, pljunuo me je, izvrjeđao me je i to mi nije uradio niko od vlasti. Tako da, dok god su takvi ljudi na čelu stranaka, ti ljudi ne mogu imati nikakav legitimitet.
Kako komentarišete to što je on i dalje na čelu poslaničkog kluba PDP-a i pored najava da neće više biti?
Ja mislim da se čekalo da prođe ovaj kongres PDP-a. Nije lako voditi stranku u opoziciji i vjerujem da će uskoro tu doći do zamjene i da Bundalo neće biti predsjednik kluba i da će to biti Jelena Trivić ali po mom mišljenju to je trebalo uraditi daleko ranije kako bi se opravdalo povjerenje građana jer mnogi građani odmah kažu vidite šta je uradio Bundalo, kako je napao ne samo…znate nije on samo…trebalo je ranije to uraditi., smijeniti Bundala.
Kako Vam se čine Vaše kolege iz redova vlasti?
Skup marioneta i poslušnika. To su ljudi tu koji stoje kao neke figure koje na jedan mig Dodikov rade ono što im se kaže. Tu nema niko da slobodno misli i slobodno izražava misli da zastupa javne interese. Sva vladajuća koalicija svela se samo na to da aplaudira i podržava ono što u skupštinu donese Milorad Dodik. To ste najbolje vidjeli na zakonu o rezervnom sastavu policije. Prvo su rekli treba nam rezervni sastav policije i poslije mjesec dana da ne treba. I više puta tako su ponizili ne samo sebe već i narodnu skupštinu.
Može li se reći da dobar dio poslanika ima odsustvo dodira sa realnosti u RS?
Apsolutno. Po tome šta oni rade, šta pričaju i kako se ponašaju vidjećete da je to jedan…nevjerovatno je koliko su oni izgubili kontakt sa realnošću, koliko su postali bahati i osioni. Dugo postajanje na vlasti, ljudi jednostavno izgube dodir, imaju paralelan život u kojem žive, službena kola, luksuzna putovanja, šoping, luksuzne nekretnine, samo gledanje kako će što više da imaju ličnog interesa nema tu nikakvog kolektivnog interesa.
Ima li nade za Republiku Srpsku? Svjedoci smo da velik broj ljudi odlazi ili svakodnevno razmišlja o odlasku, sa porodicama, malom djecom…Ljudi, čini se, ne odlaze toliko zbog plata već zbog uspostavljenog sistema vrijednosti koji kao da je obrnut naglavačke gdje decenijama uspjevaju podobni a ne sposobni.
Dugo vremena ovdje nije bilo pravne države ali nikada kao u posljednjih desetak godina nije bilo sve okrenuto ovako naopake gdje čak imate u Vladi ministre koji nemaju diplome. Kakva je ova Vlada u kojoj sjedi jedan Petričević, ministar NDP-a koji ne zna ni da pročita šta mu je napisano ili ministar Đokić koji ima lažnu diplomu. Dakle, ni u jednoj ozbiljnoj državi i društvu oni ne bi mogli biti ministri. Ako imate takve ministre i ako imate takvu selekciju gdje oni kriminalce pokušavaju staviti na čelo škola i da imate kriminalce na čelu javnih preduzeća i ustanova koji su pravosnažno presuđeni, ljude bez ikakvih refernci, moralne amebe ako imate na vrhu društva onda je sve izokrenuto.
Kako će društvo preživjeti ukoliko ljudi bježe od toga?
Problem je što je velika apatija u društvu i ljudi misle da ovdje ne može biti bolje. Ali vjerujem ako bi se promjenilo, ovdje ne treba promijeniti vlast ovdje treba promijeniti sistem, ovdje se treba izvršiti depolitizacija društva i profesionalizacija javne uprave i društva i da se politika skloni u stranu. Gdje god nema politike to je zdravo i napredno a gdje god uđe politika to propada. Po meni je jako bitno da se političarima skrešu krila, da dođe normalna garnitura ljudi koja će poštovati zakone i ustav i državu i koja će raditi u kolektivnom interesu. Toliko ima prirodnih bogatstava i resursa i da samo trećinu od onoga što je opljačkano vratimo u državu ovdje bi se živjelo jako lijepo i udobno.
Ko će to uraditi kada to treba da urade oni koji vladaju?
Treba narod da prepozna neke drugačije. Neću govoriti o sebi ali siguran sam kada bih dobio priliku ili me ne bi bilo ili bih u ovoj državi za par godina zaveo red. Potrebno je samo nekoliko sudija i nekoliko poštenih tužilaca i ljudi da naprave čudo. Vidjeli smo to na primjeru Rumunije i Brazila i mnogih drugih država koje su bile kao i mi danas kako su napravile krupne iskorake u borbi protiv kriminala i korupcije, u zavođenju reda i uspostavljanju pravne države.
GERILA info
