Novo istraživanje provedeno među novinarima širom Evrope otkriva zabrinjavajuće podatke o stanju profesije, koja je sve više pogođena nesigurnim uslovima rada, niskim prihodima i rastućim mentalnim pritiscima.
Prema rezultatima ankete koju je sproveo EU-finansirani projekat Taktak u saradnji sa Display Europe, više od 60% ispitanika doživjelo je izgaranje, a gotovo isti procenat – 62% – prisiljeni su da obavljaju dodatne poslove kako bi preživjeli.
Anketa je sprovedena među 436 novinara iz 33 evropske zemlje, a pitanja su bila dostupna na 13 jezika, uključujući i srpskohrvatski. Pokazalo se da više od polovine ispitanika (52%) radi kao freelanceri ili pod neformalnim ugovorima, dok je 39% stalno zaposlenih. Iako zaposleni novinari uživaju veću stabilnost i socijalne beneficije, freelanceri su suočeni sa nesigurnim prihodima, administrativnim opterećenjima i nedostatkom zdravstvenog osiguranja.
Samo 19% novinara je izjavilo da su veoma zadovoljni svojim ugovorima, dok je više od 45% nezadovoljno ili veoma nezadovoljno svojim prihodima. Istraživanje pokazuje da više od 61% novinara mora da dodatno radi kako bi pokrili osnovne troškove. Najčešći dodatni poslovi uključuju PR i komunikacije (37%), nastavu i akademski rad (34%), te rad u nevladinom sektoru i content marketingu. Neki novinari su primorani da rade poslove poput konobarisanja, dostave, njege, čak i rada na aerodromima.
Ovi podaci otvaraju važno pitanje o sukobu interesa i potencijalnom uticaju dodatnih poslova na uredničku nezavisnost i integritet novinarskog rada.
Više od 50% ispitanika izjavilo je da ima problema s niskim primanjima i teškoćama u izdržavanju porodice, a 43% se bori sa lošim balansom između poslovnog i privatnog života. Nestabilna radna situacija i nedostatak potražnje za kvalitetnim novinarstvom dodatno pogoršavaju situaciju.
Posebno je alarmantno da je 60% novinara izjavilo da su doživjeli izgaranje, što istraživači povezuju s nesigurnim uslovima rada i konstantnim stresom. Uprkos tome, 65% novinara i dalje vidi sebe u profesiji za pet godina, što govori o velikoj posvećenosti i ljubavi prema novinarstvu, uprkos svemu.
U kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja, više od 52% novinara izrazilo je zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije (AI) na profesiju. Iako većina ne vjeruje da AI može zamijeniti ljude, mnogi strahuju da će se AI koristiti kao izgovor za dodatne rezove troškova i smanjenje plata.
Jeff Israely iz Worldcruncha, vodeći partner Taktak projekta, upozorava da ako se industrija nastavi kretati ka freelance modelu, moraće se razviti bolji mehanizmi podrške. “Potraga za novim izvorima prihoda je važna, ali kvalitetno novinarstvo mora biti u centru – a to znači omogućiti novinarima da mu se profesionalno posvete”, izjavio je Israely.
Lars Boering iz Evropskog novinarskog centra istakao je važnost daljeg istraživanja potreba freelancera: “Moramo razumjeti kako da poboljšamo uslove rada i zadovoljstvo ovih novinara”.
Istraživanje Taktak projekta, prvo takve vrste u Evropi još od 2015. godine, nudi vrijedan uvid u svakodnevicu novinara, posebno freelancera, i poziva na hitne strukturne promjene koje bi osigurale ekonomsku stabilnost, mentalno zdravlje i nezavisnost novinarske profesije. Bez konkretne podrške i reformi, rizikujemo gubitak kvalitetnog i etičkog novinarstva – temelja svakog demokratskog društva.
