Većina građana Bosne i Hercegovine smatra da sloboda medija u BiH uopšte nije ili je samo djelimično prisutna, a svaki četvrti ispitanik mišljenja je da napadi na novinare u nekim slučajevima mogu biti opravdani, rezultati su istraživanja Medijske slobode u BiH u 2021. godini koje su povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, predstavili Fondacija Friedrich Ebert Stiftung u BiH i Udruženje BH novinari.
Kako je naglasio Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH, ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine i od posebne je važnosti za slobodu medija.
“Bez slobodnih medija nema ni slobodne demokratije. Širom svijeta autoritarne vlade poduzimaju sve oštrije mjere protiv nezavisnih medija, stotine novinara su uhapšeni i osuđeni zbog izvještavanja o pandemiji. U vremenima krize nezavisno i slobodno novinarstvo je od posebnog značaja. Više od 50 novinara širom svijeta u proteklih godinu dana su izgubili živote zbog svog rada, a njihova ubistva ostala su nerazjašnjena i nekažnjena”, upozorio je Hurrelbrink.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da se u BiH kada je riječ o medijskim slobodama već godinama ništa ne mijenja nabolje.
“Nemoguće je očekivati da se bilo šta poboljša u uslovima rada novinara u BIH jer se ni u državi ne poboljšava ništa. Ekonomski faktori su poražavajući, oko polovine novinara radi za ispodprosječne plate, oko 40 odsto ih nema riješen radno-pravni status. Bezbjednosni uslovi su takođe sve gori – sedmično imamo najmanje jedan nasrtaj na novinare, bilo verbalni ili fizički napad. Sve dok predstavnici najviših političkih i pravosudnih institucija u zemlji generišu napade na novinare, stanje se neće promijeniti, rekao je Divković.
Predstavljajući glavne rezultate studije, generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je kako je istraživanje pokazalo da u 2021. godini građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76%), zatim nevladinom sektoru (45%), institucijama vlasti (38%) te međunarodnoj zajednici (37%), dok u političke stranke i političare imaju najmanje povjerenja. U poređenju sa prethodnom 2020. godinom, najveći pad povjerenja građana prisutan je prema nevladinom sektoru, međunarodnoj zajednici i institucijama vlasti generalno.
Dvije trećine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opšta politička klima i finansijska zavisnost. Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BiH. Takođe, više od polovine ispitanika smatra da su političari i političke partije glavni kršioci novinarskih prava i sloboda, a to mišljenje je prisutno kod tri četvrtine ispitanika iz RS i polovine ispitanika iz Federacije BiH.
Da bi došlo do unapređenja kvaliteta novinarskog rada, ispitanici smatraju da je potrebno prije svega pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, unaprijediti sistem obrazovanja novinara, potom poboljšati uslove rada, osigurati bolju primjenu zakona te poboljšati materijalni i finansijski položaj struke.
Kada je riječ o izvještavanju medija o pandemiji virusa korona, polovina ispitanika smatra da je u posljednjih godinu dana imala dovoljno informacija o tome, ali i da su te informacije mogle biti prezentovane na razumljiviji način kako bi građani bolje shvatili mjere koje su vlasti preduzimale. Podijeljeno je mišljenje ispitanika o tome da li su se novinari pridržavali etičkih načela u izvještavanju o posljedicama koronavirusa, posebno o smrtnim ishodima i povećanju broja oboljelih.
Većina ispitanika smatra i da je evidentan politički uticaj na javne servise u BiH, bez obzira da li se radi o izboru urednika i direktora, uređivanju dnevnika i političkih emisija ili zapošljavanju novinara. Skoro polovina građana se zalaže za ukidanje RTV takse, dok se trećina zalaže da direktnu naplatu takse.
Freelance novinar Eldin Hadžović, koji je nedavno doživio prijetnje fizičkim nasiljem od strane jednog pripadnika Oružanih snaga BiH, opisao je svoje iskustvo u vezi s tim slučajem.
“Reakcija policije je bila relativno brza, ispitali su mladića koji mi je prijetio i protiv njega je pokrenut disciplinski postupak u OS BiH. Ovo je bio treći put da prijavljujem Liniji za pomoć novinarima sličan slučaj i još nijedan nije doživio sudski epilog. Volio bih da vidim jednog dana da neko napokon odgovara za ovakvo djelo, a posebno kada je u pitanju ponašanje javnih službenika prema novinarima”, naglasio je Hadžović.
Novinarka Milkica Milojević iz Banje Luke ukazala je na dio istraživanja FES i BH novinara koji se odnosi na raznovrsnost tema i pluralizam mišljenja u medijima. Iako su građani većinom zadovoljni odabirom tema, smatraju da bi se novinari trebali više baviti društvenim i socijalnim temama, obrazovanjem, zdravstvom…
“Imamo jedno malo područje gdje se svi otimamo za publiku i jedno ogromno područje u koje se niko iz novinarske zajednice ne usuđuje kročiti, u smislu drugačijeg sadržaja i tema od onih na koje smo navikli u medijima. Na portalima možete vidjeti da svi manje-više objavljuju iste sadržaje, većina medija igra na sigurno, na čitanost i ne trude se istražiti teme sa nekog drugačijeg aspekta. Danas, u uslovima pandemije, pokazalo se da uprkos tome što novi mediji i društvene mreže postaju sve značajniji, još uvijek je za građane BiH televizija na prvom mjestu. Čak do 57% ispitanika se izjasnilo da se najkvalitetnije informišu putem televizije“, navela je Milojević.
Govoreći o posljedicama pandemije COVID-19 na opstanak slobodnih medija i profesionalnog novinarstva u BiH, novinar i urednik Berislav Jurič iz Mostara rekao je da su se bh. mediji suočili sa finansijskom krizom te da je sve manje oglašivača.
“To ugrožava posebno manje medijske kuće, koje opstaju od projekata za koje im niko ne garantuje da će ih dobiti. Međutim, druga i puno opasnija stvar je ta izloženost nevjerovatnom političkom pritisku pred kojim se mediji nalaze. I ovo istraživanje je pokazalo jedan apsurd – da građani u najvećoj mjeri vjeruju medijima, ali takođe vjeruju i politici za koju smatraju da najviše ugrožava medije”, kaže Jurič.
Sve dok iz godine u godinu imamo povećan broj napada na novinare i ignorantski odnos vlasti prema zahtjevima iz novinarske zajednice da se pooštre sankcije, da se izmijene zakoni o slobodi pristupa informacijama, da se uspostavi institucija ombudsmena za medije ili sudskog vještaka specijalizovanog za medije, čestitke koje nam stižu od zvaničnika povodom Svjetskog dana slobode medija ostaće samo prazne floskule. Međutim, neophodna je i veća solidarnost među samim novinarima i bojkot onih političara koji nemaju fer odnos prema medijima i novinarima ili ih napadaju i prijete im, zaključili su učesnici današnje diskusije.
