Obilježavanje četvrt vijeka Dejtonskog mirovnog sporazuma prevashodno nalaže takve zadatke pred svakog građanina Bosne i Hercegovine, kao odgovornog pojedinca i pripadnika zajednice koja za 25 godina nije mnogo odmakla od početka. Zašto izgleda kao da u BiH vrijeme stoji? U čemu je problem?
Prije 25 godina potpisan je Dejtonski mirovni sporazum koji je odredio sudbinu i funkcionalne postavke Bosne i Hercegovine kakvu danas poznajemo. S tim u vezi, fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung je objavila rezultate istraživanja o političkim stavovima studentske populacije, predstavnicima treće dejtonske generacije, one koja je rođena i socijalizovana u dejtonskim okvirima i od koje se očekuje da će u narednih četvrt vijeka predvoditi zemlju (podrazumijevaći da je prva generacija učestvovala u okolnostima koje su kreirale sporazum, a druga isti provodila stvarajući ambijent u kome danas živimo).
Ciljnu grupu su činili studenti svih javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje je obuhvatilo tri aspekta “dejtonske generacije”:
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
- agense socijalizacije;
- političke orijentacije;
- stavove o Dejtonu.
Istraživanje je nastojalo pružiti odgovore na sljedeća pitanja: Da li je Dejtonski sporazum uzrok zamrznutog konflikta, generator stalnih kriza, kočnica pomirenja i napretka ili je, pak, posljedica međusobno isključujućih političkih volja, preživljenih nacionalnih i vjerskih identiteta, viševjekovnih antagonizama, prirode međuetničkih odnosa i dominantnih obilježja političke kulture njenog stanovništva? Da li je BiH nestabilna zbog ustavne nesavršenosti, skupog i složenog aparata ili zbog svoje bremenite političke tradicije, građanske i političke nekompetentnosti, potisnutog civilnog društva, kulturne neprosvijećenosti, autoritarnog i nedemokratskog mentaliteta? Drugim riječima, 2020. godina nam je donijela mnogo povoda za postavljanje pitanja da li je neophodno mijenjati ustavna rješenja ili političku svijest nacionalnih elita i stanovništva?
Dobijeni rezultati osvjetljavaju nadolazeću generaciju i otkrivaju:
- kakva je slika akademske omladine – kako se informišu, kako ophode prema okruženju, kome i u šta vjeruju;
- da li je Dejton ispunio očekivanja, da li je vrijeme za njegovu izmjenu, šta spaja, a šta razdvaja “dejtonce”, dijele li stavove političkih elita i koliko njih vidi BiH i u narednih 25 godina.
[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/11/16866.pdf”]
