Demokratija i pluralizam su u opadanju širom svijeta, i to ne samo u autoritarnim režimima poput Kine, Rusije i Irana već i zemljama koje imaju dugogodišnju tradiciju očuvanja osnovnih prava i sloboda, navodi se u najnovijem izvještaju “Sloboda u svijetu 2020” organizacije Freedom House.
Diktatori nastoje da spriječe posljednje ostatke neslaganja u svojim državama i da šire svoj štetni uticaj na ostatak svijeta. U isto vrijeme, mnogi lideri “slobodnog svijeta” sužavaju svoju zabrinutost na nepouzdano tumačenje nacionalnog interesa, ističe se u izvještaju. U stvari, takvi lideri – uključujući predsjednike Sjedinjenih Država i Indije, dvije najveće svjetske demokratije – izražavaju sve veće tendencije da ruše institucionalne zaštitne mjere i zanemare prava kritičara i manjina dok slijede svoje populističke programe.
Kao rezultat ovih i drugih trendova, Freedom House je ustanovio da je 2019. godina bila 14. uzastopna godina pada globalne slobode. Jaz između nazadovanja i uspjeha povećao se u odnosu na 2018. godinu uslijed pogoršanja političkih prava i građanskih sloboda koje su iskusili pojedinci u 64 zemlje, dok su, sa druge strane, u 37 zemalja zabilježeni pomaci. Ovi negativni trendovi identifikovani su u svim tipovima režima, ali uticaj je bio najvidljiviji pri vrhu i na dnu ljestvice. Više od polovine zemalja koje su u 2009. godini ocijenjene slobodnim ili neslobodnim pretrpjele su pad u protekloj deceniji.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Nekontrolisana brutalnost autokratskih režima i nazadovanje na polju etike demokratskih država, kombinuju se kako bi svijet postajao sve neprijateljskiji prema zahtjevima za boljim upravljanjem. U protekloj godini pojavio se ogroman broj novih pokreta za proteste građana koji odražavaju neiscrpnu i univerzalnu želju za temeljnim pravima. Međutim, ti su se pokreti u mnogim slučajevima suočili s duboko ukorijenjenim interesima koji su u stanju podnijeti znatan pritisak i spremni su upotrijebiti smrtonosnu silu za očuvanje vlasti. Bez veće podrške i solidarnosti etabliranih demokratija, protesti širom svijeta će najvjerovatnije podleći autoritarnim represijama, navodi se u izvještaju.
Direktor organizacije Freedom House Mike Abramowitz ističe da izvještaj jasno pokazuje da je demokratija ponovo u padu. “Politička i građanska prava su ugrožena, kako u slobodnim društvima tako i u ugnjetavačkim. Moguće je preokrenuti ovaj trend, ali za to će biti potrebni zajednički napori vlada, pritisak ljudi i partnerstvo poslovne zajednice.”
Inače, procenat slobodnih zemalja pao je u zadnjih deset godina za tri odsto, dok je postotak zemalja označenih kao djelimično slobodne ili neslobodne porastao za dva, odnosno jedan odsto.
Od 195 zemalja na svijetu, 83 zemlje označene su kao slobodne, 63 zemlje djelimično slobodne te za 49 zemalja i teritorija širom svijeta Freedom House zaključuje da nisu slobodne. Među najgorima se nalaze Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Libija i druge.
Zapadni Balkan djelimično slobodan
Zemlje Zapadnog Balkana i dalje se nalaze na listi onih sa djelimičnom slobodom. Jedino je Hrvatska okarakterisana kao slobodna zemlja.
Principi liberalne demokratije u Evropi, tradicionalno, dijelu svijeta koji obično ima najbolje rezultate mjerenja sloboda prema Freedom House, nalazi se pod ozbiljnim pritiskom zadnjih par godina.
Populistički lideri i stranke u Evropi nastavili su sa napadima na nezavisne institucije tokom prošle godine. U Češkoj je smjena ministra pravde i zabrinutost da premijer Andrej Babiš pokušava blokirati krivične prijave zbog navodne zloupotrebe fondova Evropske unije dovela do najvećih protesta u ovoj zemlji još od 1989. godine. Stranke krajnje desnice ostvarile su izborne dobitke u Estoniji.
U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političari kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti, suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem. Javna frustracija ukorijenjenim vladajućim strankama prerasla je u velike proteste u obe zemlje ali, kako piše Freedom House, oni nisu uspjeli donijeti neke značajne promjene.
Sjeverna Makedonija održala je predsjedničke izbore koji su pomogli popravak antidemokratske ostavštine bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Izbori na Kosovu doveli su do ulaska Samoopredjeljenja u vladu gdje imaju priliku da se bore protiv korupcije.
Inače, najveće izmjene zabilježile su zemlje u Africi. Sudan, Madagaskar i Etiopija zabilježile su pomake ka reformama i demokratskoj vladavini, dok su Benin, Mozambik i Tanzanija doživjele problematične izbore i represiju države.
Najveći pad u slobodama zabilježen je u Burundiju, Turskoj, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Venecueli. U Evropi najveći pad u slobodama zabilježen je u Mađarskoj i Srbiji.
[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/03/FIW_2020_REPORT_BOOKLET_Final.pdf”]