Odnosi između Bosne i Hercegovine i NATO pakta su za domaću javnost i dalje konfuzni. Za jedan dio države, NATO je poželjan partner i traži da se BiH pridruži NATO-u, dok su u Republici Srpskoj izričito protiv toga.
Iako BiH zvanično nije u NATO savezu, Sjevernoatlantski savez je već skoro 30 godina prisutan u BiH, a redovno se sprovode partnerske aktivnosti između domaćih institucija i NATO-a.
Konsenzus, bar onaj javni, domaći političari imaju oko ulaska o Evropsku uniju. Doduše, nisu baš spremni za bolne reforme koje Evropska unija zahtijeva. Za ulazak u NATO pakt, za sada nema spremnosti, iako strukture Oružanih snaga koriste oružje i opremu koju su dobili od NATO-a, vježbe izvode po NATO standardima i njihovom ocjenjivanju. Ipak, vlasti Republike Srpske, predvođene SNSD-om jasno poručuju, nisu za ulazak u NATO, a to pravdaju statusom vojne neutralnosti.
“Bosna i Hercegovina neće u NATO. Imajući u vidu sadašnju proceduru i zakone u kojima treba parlamentarna skupština na bazi većine za donošenje takvih odluka da donese takvu jednu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je biti. Mi ostajemo vojno neutralni i Bosna i Hercegovina nije kandidat za NATO i neće biti članica NATO-a”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Međutim, najviše odluka koje su vezane za NATO potpisali su baš članovi SNSD-a. U decembru 2006. godine tadašnji predsjedavajući predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u sjedištu NATO-a potpisuje sporazum za prisupanje u program “Partnerstvo za mir”. Tada je istakao svoje mišljenje da će BiH do 2009. godine biti članica NATO-a. Nikola Špirić, takođe jedan od najvažnijih čelnika SNSD-a, tokom mandata predsjedavajućeg Savjeta ministara izjavio je da integracija BiH u EU i NATO, kao i dobra regionalna saradnja, predstavljaju ključne i strateške spoljnopolitičke ciljeve BiH. S druge strane, za bošnjačke političke predstavnike NATO put nije sporan.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Podržavam proaktivno djelovanje NATO-a, uključujući i mjere odvraćanja, kao i eventualno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni I Hercegovini. Punopravno članstvo u NATO je jedan od strateških vanjsko-političkih prioriteta Bosne I Hercegovine. Tako su odlučili organi Bosne I Hercegovine. Te dsluke su izglasane na način da su za njih glasali predstavnici iz oba boanskohercegovaka entiteta I predstavnici svih Naroda u Bosni I Hercegovini”, izjavio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević.
Komandanti jedinica NATO snaga, ali i generalni sekretar te alijanse veoma često doleze u radne posjete u BiH. Zabrinuti su, kako kažu, zbog secesionističke politike i pozivaju političke lidere da očuvaju jedinstvo.
“NATO je već dugi niz godina posvećen našem partnerstvu. Podržavamo vaše napore u reformi sigurnosti kroz vaše sjedište u Sarajevu i kroz naš paket za izgradnju kapaciteta gdje vam pomažemo da dodatno ojačate svoje sposobnosti, uključujući upravljanje krizama, sajber odbranu i borbu protiv terorizma”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
Međutim, koliko je Bosna i Hercegovina sa svojim skromnim kapacitetima uopšte važna za NATO u vojnom smislu i šta može da doprinese u tom smislu, osim simboličnog odvraćanja od Rusije? Komplikovani odnosi vuku korijene s kraja devedesetih i NATO bombardovanja Republike Srpske, a kasnije i Srbije.
“Činjenica je da Bosna i Hercegovina pravi male ali sigurne korake ka NATO-u. Od MAP-a, ANP-a do nekog statusa kandidature iako se političari iz Republike Srpske protive, mi određene korake ka integraciji pravimo”, smatra politikolog Stefan Blagić.
NATO je odobrio 2018. godine aktiviranje Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Iako najveći protivnik ulaska u NATO, Milorad Dodik je 19. novembra 2019. potpisao slanje ANP-a, a Savjet ministara u kojem sjede kadrovi SNSD-a usvojio je Program reformi za NATO, te je donesena odluka o formiranju komisije za saradnju s ovim vojnim savezom.
