“Ostaje nam samo da se molimo bogu i gledamo u nebo i da se nadamo da će konačno da stane kiša” manje -više ponavljaju svi oni čija imovina je ovih dana na udaru bujica.
Mnogi građani koji su noć proveli na obalama rijeka braneći svoju imovinu i ovaj put se žale da nedostaje čak i vreća sa pijeskom iako ovaj put priznaju da su pripadnici civilne zaštite na vrijeme bili na kritičnim tačkama. Mnogi na društvenim mrežama apeluju bar da im se dostave čamci i najobičnije vreće sa pijeskom. Ponovo.
Nakon katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile Republiku Srpsku Vlada je odlučila da uvede solidarni porez koji su plaćali zaposleni u Republici Srpskoj sve dok nije ukinut krajem 2016. godine. Krajem te godine navodno je na računu Fonda solidarnosti bilo 36 miliona maraka a nakon poplava 2014. je u Fond uplaćeno oko 200 miliona.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Taj novac, planirano je, trebalo je da bude iskorišćen kao pomoć onima koji su pretrpjeli štete u poplavama 2014. godine ali nikada nije zvanično objavljeno koliko , na koji način i kome je novac podijeljen. Opozicija je tada u nekoliko navrata insistirala da bude objavljen zvaničan finansijski izvještaj. Doduše, Vlada i Upravni odbor Fonda solidarnosti jesu sporadično objavljivali koliko novca je iz Fonda uplaćeno privrednicima i organizacijama iz različitih lokalnih zajednica.
Poplave koje su ponovo pogodile Republiku Srpsku, pokazuju da vlast i nadležni nisu naučili lekciju od proslih poplava . Juče smo mogli opet vidjeti lošu organizaciju civilne zaštite, nedostatak ili kašnjenje mehanizacije, nedovoljan broj vreća koje se koriste za odbranu od vode. Isto tako mogli smo vidjeti da su nadležni iskoristili ovu situaciju da se uslikaju, i da daju izjave o bezbjednosti, koje istovremeno nisu odgovarale stanju na terenu, sto pokazuje da je bitnija politika od bezbjednosti gradjana. Od 2014. do danas, nikada nismo dobili potpun i detaljan izvještaj kako su sredstva iz Fonda solidarnosti potrošena, a taj izvještaj bi svakako dao odgoore na pitanje šta se preduzelo da se spriječe nove katastrofe. Nadzorni odbor za praćenje trošenja tih sredstava se nikada nije sastao jer članovi iz vlasti nisu to željeli. I u slučaju sredstava Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od poplave se pokazuje netransparentnost u trošenju sredstava. Prava je sreća što u jučerasnjim poplavama nisu nastale veće štete.- kaže za Gerila info narodni poslanik Davor Šešić.
Međutim veliko je pitanje da li je novac tošen na način na koji je to predviđeno ili je malo skrajnuto i za projekte koji nisu imali nikakve veze sa poplavama 2014. godine.
Tadašnji Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske pod predsjedavanjem tadašnjeg predsjednika Vlade kao predsjednika Upravnog odbora Željke Cvijanović odobrio je 22.07 2015 godine 5.540.000 maraka na zahtjev Puteva Republike Srpske. Novac je odobren za sanaciju šteta nastalih od poplava na tri putna pravca. Crna Rijeka-Ugar, Gornja Vijaka-Razboj i Ukrina – Gornja Vijaka. Najviše sredstava odobreno je za dionicu magistralnog puta M16 Crna Rijeka-Ugar, 2.840.000 maraka. To je samo slučaj koji je dospio pred javnost.
Putni pravac Crna Rijeka-Ugar nije bio poplavljen u majskim poplavama 2014. godine, tvrde naši izvori a o tome su prije nekoliko godina izvještavali i pojedini mediji, kako se navodi u zahtjevu Puteva. Rehabilitaciju putnog pravca Crna Rijeka-Ugar radili su Mrkonjić putevi u vlasništvu MG Minda. Ono što je vrlo zanimljivo jeste da su projekat za izvodjenje radova na ovoj dionici naručili i platili upravo Mrkonjić putevi koji su kasnije taj projekat prodali Putevima Republike Srpske. Zatim dobili posao na tom projektu.
magistralni put M-16, dionica Crna Rijeka-Ugar, februar 2016.
Ta priča stavljena je “ad acta” izjavom tadašnjeg i aktuelnog sadašnjeg ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Neđe Trninića koji je tada potvrdio da je tačno da ti putni pravci nisu bili poplavljeni uz konstataciju da je ipak bilo nekih posljedica na tim pravcima, koliko on zna.
Danas, tri godine nakon toga, nema zvaničnih preciznih podataka koliko su Republika Srpska odnosno njene zvanične institucije uložile novca u prevenciju katastrofalnih posljedica od poplava nakon velikih poplava 2014. godine.
Zvanično javnost Republike Srpske ne zna koliko novca je nakon poplava 2014. godine uloženo u zaštitu od poplava, koliko novca je i da li je uloženo u sanaciju korita rijeka, produbljavanje korita, čišćenje odvodnih kanala i sanaciju i gradnju novih nasipa, koliko je od poplava 2014. godine kupljeno novih čamaca, čizama i ostalog alata koji je neophodan u slučaju poplava a koji je u velikoj mjeri nedostajao prije pet godina.
Predsjednik Vlade Radovan Višković na naše pitanje o dosadašnjim ulaganjima u prevenciju i zaštitu ima odgovor.
“Vidite, ako uzmete da se veliki broj godina nije skoro ništa ulagalo u to,, onda uložili smo značajan novac ali na čitavom potezu Republike Srpske. Prrije svega akcenat je bio na Savi i na Drini tako na red nisu ni bile došle ostale rijeke koje ćemo sigurno u narednom periodu moratti staviti u taj program. Mi smo već danas razgovarali sa predstavnicima Svjetske banke i u četvrtak će biti sastanak u Trebinju. Ići će predstavnik Vlade na taj sastanak i sugurno je u narednom periodu ići ćemo da povlačimo sredstva Svjetske banke da radimo vodozašittu i ostalih rijeka koje nismo uradili. Želim samo da vam kažem da evo i u protekla dva, tri dana smo hitno intervenisali iz budžeta prema našem javnom preduzeću Vode i doznačili skoro dva miliona maraka za hitne sanacije određenih kritičnih mjesta…-rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
