Dok se epidemija virusa korona u Republici Srpskoj ne smiruje, početak nove školske godine se približava a nadležni još uvijek nisu donijeli konačnu odluku o načinu odvijanja nastave.
Postoji više varijanti, od toga da će se nastava odvijati u učionicama, preko toga da će se odvijati samo na daljinu, pa do toga da će jedne sedmice na nastavu ići jedna polovina razreda a druge sedmice druga polovina dok će se ostatak nastave odvijati na daljinu.
Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin rekao je za Srnu da će nastava za brucoše u novoj akademskoj godini početi 5. oktobra, a za starije godine početkom novembra.
“Potpuno ćemo poštovati epidemiološke preporuke i radićemo zajedno sa resornim ministarstvom na pripremi instrukcija za izvođenje nastave u složenim epidemiološkim situacijama. Ukoliko epidemiološka situacija bude nepovoljna, praktična nastava će sigurno morati da se odvija na Univerzitetu i fakultetima u manjim grupama, pri čemu će se poštovati sve epidemiološke preporuke”, najavio je Gajanin.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kada je riječ o teorijskoj nastavi, Gajanin je rekao da će za studijske grupe za koje se ne mogu poštovati epidemiološke preporuke vjerovatno biti ostavljena mogućnost održavanja nastave na daljinu s tim da će se izvoditi iz učionica.
“Dakle, nastavnik će imati obavezu da dođe u učionicu i održi predavanje. Odgovarajući broj studenata će, vjerovatno, moći fizički da bude prisutan prema epidemiološkim preporukama, a ostali će takvu nastavu pratiti onlajn, na osnovu odgovarajućih platformi”, naveo je on.
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić ističe da je spreman niz preventivnih mjera kako bi se sve institucije spremno uhvatile u koštac sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, pogotovo zbog očekivanog početka školske godine, prenose Nezavisne novine.
Radojičić je istakao da je Grad već pripremio otvaranje nove kovid ambulante u naselju Dolac, dok se u okviru priprema za školsku godinu razmatra i otvaranje posebne ambulante za djecu školskog uzrasta.
“Pored toga, pripremamo dodatno uređenje nekoliko najopterećenijih ambulanti porodične medicine, svjesni da će početak školske godine biti izazovan prije svega zbog povećanog broja kontakata”, rekao je Radojičić.
Portal Buka prenosi izvještaj organizacije UNICEF BiH u kojem se preporučuje povratak učenika u škole.
“Često su škole bile među prvim objektima koji su zatvoreni, ponekad čak i prije nego što su zatvoreni trgovački centri, bioskopi i restorani. Danas znamo više nego što smo znali prije. Sve je više dokaza da djeca i škole u zemljama širom svijeta nisu glavni pokretači epidemije. Ustvari, ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola. S druge strane, postoje ogromni dokazi o negativnom učinku zatvaranja škola na fizičko i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje. Stoga, ono na što mi pozivamo je da škole budu među prvim uslugama koje će biti ponovo uspostavljene nakon što budu uvedene sigurnosne mjere”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju koji je objavio UNICEF BiH.
UNICEF je izdao smjernice kako bi pomogli vladama da bezbjedno otvore škole. Neke od njihovi preporuka su da se provedu mjere održavanja fizičke distance, uključujući i zabranu aktivnosti koje zahtijevaju velika okupljanja; zatim da se organizuje dolazak učenika u školu i odlazak iz škole u različito vrijeme; takođe da se organizuju školski odmori u različito vrijeme kao i da se razredi premjeste u privremeni prostor ili na otvoreni prostor; naposlijetku, da se organizuju časovi u smjenama kako bi se smanjila veličina razreda.
Naposlijetku, portal Mondo saznaje da je praćenje nastave u školskim klupama gdje bi svake sedmice dolazilo po pola razreda jedan od najizvjesnijih scenarija za početak nove školske godine u Republici Srpskoj.
Predlaže se da jedan učenik bude u klupi, koje bi međusobno bile razmaknute, kao i česta dezinfekcija školskih prostorija s tim da bi u svakoj učionici bilo sredstvo za dezinfekciju. Dok bi sedmično pola razreda pratilo uživo nastavu u učinionicama, druga polovina bi “online” komunicirala sa učiteljima i nastavnicima. Sve to podrazumijeva i drugačiji oblik realizacije nastavnog plana i programa u smislu pripreme, obrade novog gradiva i ponavljanja.
Neke škole su za ponedjeljak zakazale sjednice nastavničkog vijeća, a do sredine mjeseca biće održan sastanak sa predstavnicima svih nadležnih institucija i ustanova na republičkom nivou. Ističe se da će precizan plan biti poznat za desetak dana, a škole očekuju da 15. avgusta dobiju konkretne instrukcije Ministarstva prosvjete i kulture RS i Instituta za javno zdravstvo RS o radu u školskoj 2020/2021. godini.
Inače, razmatrano je više planova među kojima su već spomenuti, zatim naizmjenični dolazak u školu viših odnosno nižih razreda, zatim nastava sa skraćenim časovima, te da djeca tri do četiri dana u sedmici prate “online” nastavu, a da dan do dva dolaze u školske klupe.
Dakle, sve opcije su na stolu. Od toga da će nastavnik imati obavezu da dođe u učionicu i održi predavanje, kako ističe rektor Gajanin, preko otvaranja novih kovid ambulanti za djecu, dolaska učenika u školu i odlaska iz škole u različito vrijeme, pa do naizmjeničnog izvođenja nastave za pola razreda. Učenici i studenti neće biti oštećeni, naglašavaju nadležni. A šta je sa nastavnicima? Da li iko razmišlja kako je njima? Mogu li odraditi sve obaveze na vrijeme i uspješno? Da li njih iko pita kako bi im bilo da drže nastavu za pola razreda pa da “trče” kući da odgovaraju drugoj polovini na mejl? Da li ih je iko pitao kako im je bilo za vrijeme nastave na daljinu tokom vanrednog stanja? Jesu li imali jasno određeno radno vrijeme ili su “od jutra do sutra” odgovarali na poruke učenika i roditelja? Naposlijetku, da li ih je iko pitao da li će se osjećati bezbjedno i da li će strahovati da se ne zaraze virusom korona?
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić za Gerilu ističe da je od nadležnih iz Minstarstva prosvjete i kulture Republike Srpske tražio da se održi sastanak u vezi sa modelom održavanja nastave u sljedećoj školskoj godini. Ističe da se Sindikatu niko iz Ministarstva nije posebno obratio u vezi sa pitanjem nastavnika, ali da su na posljednjim pregovorima početkom jula oni postavili to pitanje, odnosno na koji način misle organizovati nastavu.
“Ako u školu krene 120.000 đaka, od toga je 50.000 putnika, kada se budu vozili u autobusima, tri dana su sasvim dovoljna da se desi neželjeni scenario. Ne možemo dozvoliti i nećemo dozvoliti da nastavnik predaje 20 minuta a potrebno je 40 minuta, niti radimo taj posao kako treba, a onda da čistimo učionicu, uz dužno poštovanje, pomoći ćemo i čistačicama i djeci. Dakle, radimo tih četiri-pet časova kolika je norma pa da onda idemo kući i do ponoći odgovaramo na mejlove, što se dešavalo za vrijeme izvođenja nastave na daljinu”, navodi Gnjatić.
Ističe da se dešavalo, u slučaju da neki nastavnik koji ima više desetina, ili stotina učenika ukupno kojima predaje, da mejlovi ili poruke na vajberu počnu stizati u šest sati ujutro a onda nastavnik mora do ponoći odgovarati na njih. Nastavnici doslovno ne stižu ni u prodavnicu ili apoteku otići.
“Ako ćemo raditi od pola osam ujutro do 11 sati u nastavi, od 12 do tri sata bi trebalo biti neko vrijeme kada mejlovi ili poruke mogu dolaziti. Međutim, to nije uređeno zakonima i propisima. Nezgodno je zato što je novo, ali hajde da zajedno tražimo rješenje a ne da se dođe u situaciju da učitelj nešto slučajno pogriješi i onda svi pljuju po njemu. Svako ko radi taj i griješi”, naglašava Gnjatić.
Što se planova za realizaciju nastave u novoj školskoj godini tiče, i Gnjatić navodi više scenarija koji su predloženi od strane Ministarstva, od normalnog izvođenja nastave u školama, preko kombinacije nastave na daljinu i nastave u učionicama, sve do opcije da se naizmjenično ide u školu.
“Mislim da od opcije da će se normalno ići u školu nema ništa, uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju. Što se tiče opcije da se naizmjenično ide u školu ja sam prokomentarisao neka bude 16 đaka u odjeljenju. Znači, one škole koje imaju tri odjeljenja neka naprave pet. Iako to iziskuje dodatne troškove i za većinu škola je nemoguće, negdje je ipak moguće uraditi. Negdje gdje ima tri odjeljenja možemo napraviti četiri, da ima manje đaka, 16 đaka, 16 klupa. Možete staviti 18 klupa u učionicu za 18 đaka, svako ima svoju klupu, postoji distanca, ako bude lijepo vrijeme mogu se otvoriti prozori i nastavnici mogu održati nastavu. Raspored se može preurediti na bude prilagođen takvoj situaciji, i to može trajati dok se ne promijeni situacija. Ova kombinacija: 20 minuta čas, pa 20 minuta djeca idu vani, to je nezgodno”, ističe Gnjatić.
Kao poseban problem navodi pitanje ko je podložniji zarazi i ko ima veću mogućnost da zarazi koga – nastavnici učenike ili učenici nastavnike?
“Medalja ima dvije strane. Djeca su kudikamo manje podložna. Šta će učitelj koji ima 58 godina? Šta će učitelj koji ima problema sa gojaznošću, koji ima visok šećer, aritmiju ili visok pritisak”, pita se Gnjatić.
Na kraju naglašava da se ništa ne može uraditi kao ni donijeti odluka bez ministarke Trivić, odnosno Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. S tim u vezi, naglašava da sledeće sedmice očekuje razgovor sa nadležnima iz Ministarstva nakon čega će mnoge stvari biti jasnije.
Kako god, odluka bi trebala da se donose na obostranu korist – prije svega učenika, ali i nastavnika, jer ni nastavnici nisu “superljudi” pa da mogu da rade “od jutra do sutra”, i u učionici i da odgovaraju na mejlove i poruke do ponoći, a posebno nisu imuni na virus korona, tako da bi se moralo uzeti u obzir da su nastavnici ljudi od krvi i mesa i da se kalkulacije prave misleći i na njih.
Gerila.info
