Planovi za izgradnju velikog industrijskog kompleksa za preradu magnezijuma na području Kupresa izazvali su duboku zabrinutost među lokalnim stanovništvom, ekološkim organizacijama, planinarskim udruženjima i stručnjacima za zaštitu životne sredine. Projekat njemačke kompanije BH Magnezij & Minerali predviđa otvaranje 14 objekata, među kojima deset proizvodnih hala, na osjetljivom dijelu Kupreške visoravni, poznatom po netaknutoj prirodi, čistim izvorima vode i važnosti za regionalni ekosistem.
Planirana proizvodnja magnezija je oko 15 hiljada tona godišnje, dok bi se sirovina uzimala iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je takođe u vlasništvu ove njemačke kompanije.
Investitor tvrdi da će projekat donijeti otvaranje oko 600 novih radnih mjesta, doprinijeti lokalnoj ekonomiji i biti strateški važan za Evropsku uniju, koja je suočena sa sve većom potražnjom za magnezijumom. Međutim, protivnici projekta upozoravaju da bi industrijalizacija ovog područja mogla imati katastrofalne posljedice po prirodu, vodosnabdijevanje i način života lokalnog stanovništva.
Ekološke organizacije, poput udruženja “Stožer” i “Attivo”, od početka su upozoravale da Studija uticaja na okoliš nije dovoljno precizna i da ne garantuje adekvatnu zaštitu izvorišta pitke vode, koja su ključna za Kupres i šire područje Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Posebno su ukazivali na izvorište Bašinac, koje se nalazi svega 300 metara od planiranog pogona, ističući da bi svako ugrožavanje vodoopskrbnog sistema moglo izazvati dalekosežne posljedice po zdravlje ljudi i poljoprivredu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, u odbranu Kupresa uključili su se i sveštenici rodom s Kupreške visoravni, koji su prije par dana, tačnije 27. aprila, usvojili Deklaraciju pod nazivom “Kupres treba ostati ZA netaknutu prirodu”.
“Kada ekološki osviješten svijet radi na očuvanju prirode i njezinih ljepota, na našoj se Visoravni javlja želja za teškom i prljavom industrijom koja zagađuje i upropaštava ne samo ovaj kraj nego i cijeli jadranski sliv”, upozorili su sveštenici.
U Deklaraciji podsjećaju na opasnosti koje su donijele ranije industrijske intervencije u regionu, poput potapanja Rame i Buškog Blata, koje su dovele do masovnog iseljavanja lokalnog stanovništva i trajnog narušavanja prirodne ravnoteže. Sveštenici poručuju da današnja generacija ima obavezu da očuva ono što su preci uspjeli sačuvati – čistu prirodu, pitku vodu i plodne poljane koje su, kako naglašavaju, “zemlja meda i mlijeka ne samo za Kupres, nego i za širi jadranski sliv”.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma već je krajem 2024. godine odbilo prvobitni zahtjev za odobrenje Studije uticaja na okolinu, navodeći da planirana izgradnja nije u skladu sa kantonalnim Prostornim planom. Ipak, investitor je u martu 2025. godine ponovo stavio revidiranu Studiju na uvid javnosti, naglašavajući spremnost na dodatne mjere zaštite okoliša. Javne rasprave su održane, a brojni građani, aktivisti i udruženja ponovo su uputili primjedbe, tražeći zaštitu prirode i izražavajući sumnje u tvrdnje o ekološkoj prihvatljivosti projekta.
U cijelom procesu značajnu ulogu ima i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koji, prema važećim zakonima i ovlašćenjima, ima mogućnost da interveniše ukoliko procijeni da projekti narušavaju ustavne nadležnosti ili prava građana, uključujući zaštitu državne imovine i očuvanje životne sredine. S obzirom da lokacija buduće fabrike obuhvata i državno zemljište na kojem je izgrađena upravna zgrada kompanije, pitanje legalnosti raspolaganja tom imovinom moglo bi postati predmet dodatne međunarodne pažnje.
Osim problema sa zaštitom voda, aktivisti ističu da studija nije jasno opisala proces prerade dolomita, način odvođenja tehnoloških i sanitarnih voda, kao ni postupke zbrinjavanja otpada. Upozoravaju i da bi eksploatacija u blizini šumskih površina, koje su većim dijelom u državnom vlasništvu, mogla imati dugoročne negativne posljedice po pejzaž, biodiverzitet i klimatske uslove regiona.
Njemačka kompanija BH Magnezij & Minerali u svojim izjavama naglašava stratešku važnost projekta, podsjećajući da Evropska unija trenutno 90% potreba za magnezijumom zadovoljava iz Kine, čija proizvodnja značajno zagađuje okoliš zbog korištenja uglja. Oni ističu da bi kupreški pogon bio usklađen sa svim evropskim ekološkim standardima i da bi koristio obnovljive izvore energije kad god je to moguće. Međutim, protivnici projekta ostaju skeptični, smatrajući da predložene mjere nisu dovoljne da zaštite osjetljivi ekosistem Kupresa.
U Opštini Kupres postoje i različita mišljenja. Dok načelnik Zdravko Mioč smatra da bi izgradnja fabrike bila ekološki prihvatljiva i da bi otvorila nova radna mjesta, mnogi građani i organizacije ukazuju da kratkoročna ekonomska korist ne smije biti važnija od dugoročne zaštite prirode i održivog razvoja.
Kupres tako danas stoji pred važnom odlukom: hoće li slijediti put kratkoročne industrijske ekspanzije, ili će sačuvati prirodna bogatstva za buduće generacije. Sveštenici, aktivisti i brojni građani poručuju da su odlučni u odbrani svoje visoravni, vode i šuma.
“Ne damo te naš ‘Sibiru Mali’ – Mir nad Kupresom”, zaključuju potpisnici Deklaracije, pozivajući na mudrost, strpljenje i odgovornost u zaštiti ovog jedinstvenog dijela Bosne i Hercegovine.
Gerila
