Medijske slobode: Kad se sretnu novinari i vlasti Zapadnog Balkana

Hladno plava svjetla osvjetlila su okrugli sto u jednoj londonskoj hali za kojim su se našli predstavnici medija, vlasti, međunarodnih i nevladinih organizacija sa Zapadnog Balkana, navodi se na početku izvještaja BBC na srpskom o prvoj „Globalnoj konferenciji o medijskim slobodama” na kojoj učestvuje više od 70 ministara, kao i veliki broj predstavnika medija, nevladinih organizacija i civilnog sektora iz cijelog svijeta.

„Ovo je, inače, diskoteka – možemo ostati na žurci večeras”, pokušao je britanski državni sekretar za Evropu i Amerike Alan Dankan da sa osmjehom otvori diskusiju o temi medijskih sloboda na Balkanu.

Ispostaviće se da je to bio jedini osmjeh do kraja debate u kojoj su se našli oni koji mnogo očekuju jedni od drugih, ističe se u izvještaju BBC-a.

Panel o Zapadnom Balkanu jedan je od onih kojim je otvorena prva „Globalna konferencija o medijskim slobodama”, zajednički projekat britanske i kanadske vlade kojim teže da pokažu da brane medijske slobode i popravljaju bezbjednost novinara širom svijeta.

Ovaj panel ujedno je i jedina debata u dvodnevnom programu na kojoj se razgovara o jugoistoku Evrope.

Zabrinjavajući pad medijskih sloboda

Pozivajući se na izvještaje Reportera bez granica, ali i zaključke Evropske komisije, Alan Dankan je rekao da je na Zapadnom Balkanu primjetan pad medijskih sloboda, te da se ove zemlje nalaze na dnu evropske liste u ovoj kategoriji.

To je veoma zabrinjavajuće jer se stvari kreću u suprotnom pravcu od onoga kako bi trebalo u zemljama koje idu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Oslikalo se to i u činjenici da su tri minuta, koliko je za uvodnu riječ imala predstavnica medija sa Zapadnog Balkana Maja Vasić-Nikolić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, protekla u – nabrajanju.

Tačno 180 sekundi bilo joj je potrebno samo da taksativno nabroji probleme novinara – od neriješenih zločina i pokušaja ubistava do problema sa pritiscima države, politizacijom javnih servisa i vlasništvom privatnih medija.

Efektnije je smanjiti platu i uzeti hljeb sa stola, nego direktno pucati na novinare.

Medijski predstavnici Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije redom su iznosili nacionalne „specifičnosti” medijske situacije.

Konstatovano je da je Srbija pala iz kategorije slobodnih u kategoriju djelimično slobodnih zemalja po Reporterima bez granica, dok je na ovoj listi u regionu najlošije plasirana Crna Gora.

„Nemam šta da dodam ovoj crnoj slici Balkana, sem da je Bosna i Hercegovina najgora – jer sve probleme treba pomnožiti sa tri, zbog tri nivoa najviše vlasti”, poručila je Leila Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Odlazeći ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak, nekada i sam novinar, bio je još oštriji.

„Nismo uopšte napredovali u medijskim slobodama u posljednjih 25 godina”, rekao je Crnadak uz konstataciju da je svjestan da zvuči kao opozicioni političar, a ne ministar sa četvorogodišnjim stažom.

U svom obraćanju, ministar Crnadak je posebno istakao značaj javnih RTV servisa i potrebe da oni budu oslobođeni političkog pritiska i nepristrasni, navodi se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova BiH.

U poslјednjem izvještaju Kancelarije OSCE-a za demokratske institucije i lјudska prava (ODIHR), koji se odnosi na Opšte izbore u BiH iz oktobra 2018. godine, pominje se problem javnih emitera, a posebno je istaknuto da je RTRS jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske direktno podržavao u odnosu na drugog, ali i pojedine političke partije u odnosu na druge, čime je ostvaren direktan medijski uticaj na rezultate samih izbora.

Crnadak je istakao da je u BiH nemoguće očekivati fer i poštene izbore ukoliko ne dođe do promjene u uređivačkim politikama javnih servisa, kao i njihove depolitizacije.

Takođe, ministar spoljnih poslova BiH je rekao da smatra posebno važnim ulogu Evropske unije i OSCE-a, koji trebaju odlučnije instistirati na poštovanju profesionalnih standarda, kvalitetnoj informisanosti građana i ostvarivanju punih medijskih sloboda u BiH.

Kao drugi problem Crnadak je istakao bezbjednost novinara, koji su često izloženi napadima, a bez odgovarajućih reakcija nadležnih organa, ali i problem netransparentnosti vlasničkih struktura medija.

U nastavku izvještaja na portalu BBC na srpskom navodi se da se u debatu sa predstavnicima medija, prije svega oko stanja u crnogorskom Javnom servisu, državnom izdvajanju za oglašavanje i medijskim strategijama, upustio ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović.

On je izjavio da Podgorica aktivno radi na poboljšanju stanja u medijima i da se stvari popravljaju – što nije dočekano sa odobravanjem među crnogorskim novinarima i predstavnicima nevladinog sektora.

Šef diplomatije Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov je rekao da je njegova zemlja o medijskim slobodama učila na teži način.

Vjerovatno najveći dio odgovornosti je na vladama, ali je dio odgovornosti i na medijima, od kojih očekujemo da se ponašaju u okviru sopstvenih etičkih pravila. Nećemo uspjeti kao region, bez slobode medija – to smo naučili u krizi prilikom promjene vlasti u Makedoniji 2015. i 2016. godine.

Tri inicijative

Kada je saslušao sve primjedbe novinara, ali i argumentaciju ministara sa Zapadnog Balkana, britanski diplomata Alan Dankan naveo je tri inicijative za koje tvrdi da će pomoći novinarima.

• Osnivanje Globalnog fonda za odbranu medija: „Radićemo sa Ujedinjenim nacijama na pokretanju globalnog fonda kojim će biti podržane medijske slobode – obučavaćemo novinare da se staraju o svojoj bezbjednosti, postaraćemo se da im pravna pomoć bude dostupna, razvijaćemo istraživačko novinarstvo”, kaže Dankan.
• Formiraće se panel pravnih eksperata za medijske slobode koji će davati savjete kako da se spriječi zloupotreba medijskih sloboda.
• Na Konferenciji će više od 70 ministara imati prilike da potpišu „zakletvu” da će se njihove zemlje starati o medijskim slobodama, ali i da daju jasan plan za napredak u njihovim zemljama. Prema riječima Alana Dankana, Sjeverna Makedonija pristala je da potpiše ovu Deklaraciju, na čemu se Dankan zahvalio ministru Nikoli Dimitrovu.

Britanski šef diplomatije Džeremi Hant najavio je nedavno da će njegova zemlja izdvojiti 18 miliona funti u naredne tri godine kojima će pokušati da se suprotstavi dezinformacijama i lažnim vijestima u Istočnoj Evropi, kao i da se radi na jačanju nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu.

Poruku britanskim i kanadskim domaćinima u jednoj rečenici poslala je Milica Pešić, izvršna direktorka Instituta za medije i različitost.

„Ne napuštajte Balkan ponovo – učinili ste to odmah poslije konflikta devedesetih i stvari su se do sada pogoršale”, zaključila je Milica Pešić.