Vlada Republike Srpske utvrdila je nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan “zakon o stranim agentima”, koji uvodi stroži nadzor i potencijalne sankcije za nevladine organizacije (NVO) koje vlast ocijeni kao prijetnju. Kritičari upozoravaju da bi zakon mogao ozbiljno ograničiti rad civilnog sektora i nezavisnih medija, dok vlasti tvrde da je cilj veća transparentnost i zaštita RS od stranog uticaja.
Ministar pravde RS Miloš Bukejlović izjavio je na današnjoj pres konferenciji u Pres centru Vlade RS da zakon ne uvodi cenzuru niti zabranjuje rad NVO-a, već „povećava transparentnost i odgovornost“ rada organizacija koje finansiraju strani subjekti. Prema njegovim riječima, zakon uvodi registar subjekata koji primaju finansijsku ili drugu pomoć iz inostranstva i predviđa sankcije za organizacije koje djeluju suprotno propisima i Ustavu RS. Najstroža kazna bila bi zabrana rada, dok su predviđene i novčane kazne do 5.000 KM, a moguće su i krivični procesi.
Zakon bez jasne potrebe?
Iako je Vlada RS povukla sličan zakon prošle godine krajem maja, sada ga ponovo stavlja u proceduru. Ministar Bukejlović nije ponudio konkretne primjere zloupotreba koje bi opravdale njegovo donošenje, navodeći da je riječ o „preventivnoj mjeri“. Predsjednik RS Milorad Dodik ranije je naglasio da se zakon donosi po uzoru na američke mjere protiv stranog uticaja, ali sa „rigoroznijom kontrolom“.
„Ovo što je uradio Trump daje nama šansu da to dovedemo do kraja. Na prvoj sjednici Narodne skupštine biće zakon o NVO, i to bez olakšanja koje smo ranije bili spremni da damo. Ovo će biti rigorozna kontrola“, rekao je Dodik i time, po ko zna koji put, preduhitrio resornog ministra, u ovom slučaju upravo Bukejlovića.
Agent stranog uticaja – nova prijetnja civilnom društvu?
Posebno kontroverzan je termin „agent stranog uticaja“, koji zakon uvodi za organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva i, prema ocjeni vlasti, bave se političkim djelovanjem ili ugrožavaju stabilnost RS. Ministar Bukejlović navodi da slični zakoni postoje u SAD-u, Rusiji i Mađarskoj, dok kritičari upozoravaju da bi takav mehanizam mogao poslužiti za gušenje kritičkih glasova.
“Ako se ovi zakoni usvoje, uz sve ovo što se trenutno dešava u oblasti medija i civilnog društva, biće to zadnji ekser ukucan u njih. Ključ u bravu, pakovanje kofera i konačno ‘oslobađanje’ prostora autokratama i diktatorima, što će im na kraju biti velika pobjeda bez ‘ispaljenog metka’”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.
Eksperti za ljudska prava ističu da ovakvi zakoni, posebno u nedemokratskim režimima, omogućuju vlastima da targetiraju kritičke organizacije i onemoguće im rad.
Strah od političke zloupotrebe
Iako ministar pravde tvrdi da zakon ne uvodi političku cenzuru, njegova neprecizna definicija političkog djelovanja izaziva bojazan da bi mogao biti korišten za targetiranje NVO-a koje kritikuju vlast. Pitanje koje ostaje bez jasnog odgovora jeste: ko će odlučivati o tome da li neka organizacija širi „strani uticaj“? Upravo je na ta pitanja ministar Bukejlović ostao bez konkretnog odgovora na brojna pitanja novinara na današnjoj konferenciji.
Takođe, novinari su pitali ministra šta se konkretno planira uraditi po pitanju već postojećih poreskih zakona koji regulišu finansiranje NVO-a, na šta je on odgovorio da se ovaj zakon „fokusira isključivo na prilive iz inostranstva“.
Pored zakona o NVO, Vlada RS raspravljala je i o izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se termin „rodni identitet“ briše i zamjenjuje sintagmom „druga lična svojstva“. Ministar pravde kaže da je ta promjena u skladu sa Ustavom RS, ali nije dao dodatna objašnjenja o razlozima ove izmjene.
Borba protiv stranog uticaja ili udar na civilno društvo?
Usvajanje ovakvog zakona dolazi u trenutku kada se širom svijeta vodi rasprava o ulozi nevladinih organizacija i njihovom finansiranju, posebno nakon posljednjih odluka novog-starog predsjednika SAD Donalda Trampa. Dok vlasti u RS tvrde da je zakon način da se spriječi politički uticaj iz inostranstva, kritičari upozoravaju da bi mogao poslužiti za ograničavanje slobode udruživanja i gušenje nezavisnih glasova.
Ostaje da se vidi kako će Narodna skupština RS reagovati na ovaj prijedlog i da li će doći do dodatnih izmjena. Iako tu i nema nekih nedoumica jer odluke u NSRS odavno zavise od interesa uskog kruga vladajuće strukture, sigurno je da bi usvajanje ovog zakona moglo bi imati dalekosežne posljedice po civilni sektor i medijsku scenu u Republici Srpskoj.
Dejan Rakita / GERILA
