Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović, u izjavi koja je objavljena na sajtu Savjeta Evrope, navodi da mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu COVID-19 ne smiju narušavati slobodu medija i pozvala članice Savjeta Evrope da hitno povuku mjere koje ometaju rad medija i nepotrebno blokiraju sadržaj na internetu. Izazovi s kojim se vlade suočavaju tokom pandemije ne mogu biti izgovor za pritisak na medije i ograničavanje pristupa informacijama, poručila je Mijatovićeva.
Mjere za sprečavanje širenja dezinformacija i panike donesene su u više evropskih i azijskih zemalja, uključujući i zemlje Evropske unije. U Bosni i Hercegovini, Vlada Republike Srpske je donijela Odluku o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji RS-a, dok je policija u Federaciji BiH počela sa prijavljivanjem osoba koje na internetu šire paniku i lažne vijesti. Ovakve mjere ograničavaju rad novinara i slobodu izražavanja na društvenim mrežama, govori Mijatovićeva.
U Jermeniji su usvojene mjere kojim se zabranjuje objavljivanje zdravstvenih i epidemioloških informacija o koronavirusu koje nisu u skladu sa službenim izvorima. Prema novim zakonima, ukoliko šire ”netačne informacije” o virusu, novinarima u Mađarskoj i Rusiji prijeti zatvorska kazna do pet godina, a nedavno donesene mjere u Azerbejdžanu obavezuju vlasnike portala da spriječe širenje “štetnih informacija” na internetu. Nove odredbe u Rumuniji omogućuju vlastima uklanjanje “netačnih informacija” i blokiranje web stranica koje objavljuju takav sadržaj o koronavirusu, bez mogućnosti žalbe.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Mijatovićeva je takođe upozorila da pojedinim novinarima u Italiji, Srbiji i Češkoj nije dozvoljeno prisustvo konferencijama, prikupljanje informacija od zdravstvenih ustanova ili izvještavanje o radu službenika za provođenje zakona. U Turskoj je zbog izvještavanja o koronavirusu uhapšeno nekoliko novinara, dok je u Sloveniji novinar, koji je tražio informacije o mjerama koje je vlada usvojila kako bi se suočila s pandemijom, bio meta kampanje medija koji su bliski političkoj stranci koja predvodi vladinu koaliciju.
Istovremeno, Transparency International u BiH (TI BiH) poziva predsjednicu Republike Srpske da povuče Uredbu o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja i napominje da Ustav RS predviđa da predsjednica RS ne može obustaviti pravo na slobodu izražavanja i mišljenja. Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju garantuje ovim licima posebnu pravnu zaštitu i ne smiju biti izložena progonu u slučaju prijave korupcije u vezi sa borbom protiv COVID-19.
U saopštenju TI BiH navodi se da je veliki broj organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, uključujući ogranke Transparency International, potpisao pismo kojim pozivaju vlasti širom svijeta da zaštite osobe koje prijavljuju zloupotrebe ili druge nepravilnosti tokom trajanja pandemije Covid-19. U pismu se ohrabruju građani i radnici da doprinesu odgovornosti vlada i institucija u odbrani ljudskih prava i sloboda tako što će prijaviti nepravilnosti.
Transparency International u BiH ističe da se je u kriznim trenucima princip transparentnosti u radu institucija od vitalnog značaja za svako društvo. U pismu se, međutim, navodi da su globalno u toku pandemije već uočeni primjeri nepravilnosti i lošeg upravljanja, kako u institucijama, tako i u tržišnom poslovanju. Posebno su osjetljive oblasti kao što su kapaciteti zdravstvenog sistema, javne nabavke, kršenje propisa o zdravlju i sigurnosti na radu, nepoštene prakse u tržišnoj utakmici i raspodjeli globalnog snabdijevanja, te kršenje prava na privatnost.
U pismu se izražava zabrinutost što su u mnogim zemljama zbog vanrednog stanja suspendovani parlamenti, te što se odluke mogu donositi bez javnog nadzora, kao što je upravo slučaj u Republici Srpskoj. To stvara rizik za zloupotrebe, a u takvim okolnostima je uloga zviždača, tj. lica koja prijavljuju korupciju, ali i svih onih koji na nju ukazuju, uključujući medije, od ključne važnosti. Oni su korektivni mehanizam vlastima u okolnostima teške zdravstvene krize, gdje od toga da li građani imaju pravu informaciju može zavisiti i njihovo pravo na život. Zdravstveni radnici, ali i drugi (trgovci, novinari, vozači, komunalni radnici, itd.) koji su prvi u redovima u borbi protiv pandemije, moraju biti zaštićeni i mora im se dati pravo, kao i svim građanima, da ukazuju na zloupotrebe, korupciju ili prijetnje po javno zdravstvo.
TI BiH posebno poziva vlasti u Republici Srpskoj i sve javne funkcionere u BiH da ne koriste represivna sredstva protiv građana, kao što su propisi kojima se zabranjuje i kažnjava izazivanje panike i javnih nemira, već da pozovu građane da podijele sa javnošću i institucijama sve uočene nepravilnosti, zloupotrebe i prijetnje po javno zdravstvo. TI BiH podsjeća da je Republika Srpska donijela Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, kojim se ovim licima garantuje posebna pravna zaštita, te da ne smiju biti izloženi progonu u slučaju da se odluče prijaviti korupciju u vezi sa borbom protiv pandemije COVID-19.
TI BiH poziva predsjednicu Republike Srpske da povuče Uredbu sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja, jer u zakonodavstvu postoji dovoljno osnova da se neodgovorna lica kazne i procesuiraju. Odredba kojom se zabranjuje i „onemogućavanje i značajnije ometanje sprovođenja odluka i mjera državnih organa, drugih institucija i organizacija koji vrše javna ovlašćenja“ neprecizna je, preširoko postavljena, i može se koristiti za politički progon i zastrašivanje. TI BiH napominje da Ustav Republike Srpske predviđa da predsjednica Republike ne može obustaviti pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, a dok traje vanredno stanje.
