Premda je mostarski ‘Soko’ već davno zatvorio proizvodna vrata i dan danas se lijepo zarađuje od prodaje njegove imovine, i čerupa imovina firme u kojoj je nekada (uključujući pogone u Čitluku, Grudama, Ljubuškom i Nevesinju) radilo 8.000 radnika.
U maloj privatizaciji Sokola do 2003. godine 19 ljudi kupilo 33 posto firme uz obavezu zapošljavanja novih 138 radnika i ulaganje oko 800 hiljada evra, što se nikada nije dogodilo. Drugo krilo i obje noge, što ga je i dokrajčilo, Soko je izgubio u velikoj privatizaciji tri godine kasnije, kada je prodano preostalih 67 posto kapitala vojnog dijela “Sokola”.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Većinski dioničar posrnule industrije je kompanija Promark d.o.o Ante Vidačka, iznimno bliska HDZ-u BiH, stranci čiji je predsjednik Dragan Čović bio na čelu Sokola. Promark, koji redovno dobija poslove od HDZ-ovih direktora, godinama je povećavao udio dionica u Soko vazduhoplovstvu.
Danas je, prema podacima berze, vlasnik 44 posto ukupnog broja emitovanih dionica Sokola, a čini se da mu je temeljna djelatnost prodaja imovine državnim firmama.
Najmanje trojica direktora javnih preduzeća kupila su nekadašnju imovinu Sokola, kojom sada raspolaže Elektroprivreda HZ HB na čelu s direktorom Marinkom Giljom, Elektroprijenos na čelu s Matanom Žarićem, te Uprava za direktno i indirektno oporezivanje na čelu s Mirom Džakulom. Svima njima je, teško je vjerovati, slučajno za oči zapela imovina bivšeg Sokola.
Matan Žarić (Elekektroprijenos BiH – HDZ BiH) konkurs za kupovinu zemljišta u Rodoču objavio je 2015. godine. U javnom pozivu traži parcelu od 4.000 kvadratnih metara, mora biti na užem području Grada, mora biti smještena uz glavnu saobraćajnicu najmanje jednom cijelom stranom!? Mora imati i mogućnost gradnje višespratnog objekta G1+P+3.
Reklo bi se da već znaju koje zemljište kupuju. U novoj 2022. zemljište leži neiskorišteno, jer je zapravo ovdje mogućnost gradnje u trenutku kupovine upitna, no o tome kasnije.
Sokolove hale završile i kod Elektroprivrede
Osim Elektroprijenosu i Matanu Žariću, Soko vazduhoplovstvo, kojem je većinski vlasnik kompanija Ante Vidačka zemljište i hale prodavao i drugim HDZ-ovim direktorima.
Jednu od napuštenih Sokolovih hala prodali su Stanić grupi, da bi ih Stanić grupa prodala Elektroprivredi HZ HB.
Direktno ili posredno Sokolova imovina završava kao vlasništvo javnih preduzeća, čime se javni novac preusmjerava u željene tokove.
“U skladu sa potrebama i Planom poslovanja JP EP HZ HB d. d. Mostar, nakon javne objave putem licitacije, kupila je prostor od firme ‘Boreas’ d.o.o. Kreševo. Na osnovu procijene vještaka građevinske struke prostor je plaćen 2,4 mil. KM, a koristiće se za potrebe skladišta roba, materijala i opreme Društva”, potvrdila je portalu Hercegovina Marija Buntić, iz sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB, upitana je li tačno da je EP HZ HB kupila halu od Stanića (nekadašnji Soko), koliko je istu platila, te za što će joj služiti.
Elektroprivredi ovaj prostor ne služi zapravo još nizašta. Vrata hale koju su kupili do Stanića, a Stanić od Sokola su zatvorena, a na njima je katanac. Prvi susjed Elektroprivredinoj praznoj sali je Uprava za direktno i indirektno oporezivanje, te su HDZ-ovi direktori Marinko Gilja i Miro Džakula praktični susjedi u nekadašnjem Sokolu.
I Džakula je poput Gilje zaposjeo zemljište na mjestu bišeg Soko vazduhoplovstva, na jednome je regionalni mostarski centar Uprave za direktno i indirektno oporezivanje, a preko puta takođe njihova zgrada.
Elektroprijenosu, Promarku i Upravi za direktno i indirektno oporezivanje slali smo upite vezano za kupovinu i prodaju nekadašnjeg sokolova zemljišta. Iz Elektroprijenosa tvrde da nije ništa namještano.
„Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka je nakon provedenog postupka javnog konkursa za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta sjedišta OP Mostar sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar. Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar je sklopljen za cijenu 143KM/ m², a kupljeno je 4 726 m² građevinskog zemljišta“, kaže u odgovoru na naš upit Jovana Mirković, referent za odnose sa javnošću i informisanje Elektroprijenosa, praktično potvrdivši da su zemljište od Soko vazduhoplovstva kupili za 675 818 hiljada maraka. Tvrde da nisu unaprijed znali šta kupuju.
„Kompanija Elektroprijenos BiH provela je postupak javnog konkursa za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta sjedišta OP Mostar. Planirano je da se poslovni objekat sjedišta OP Mostar nalazi na lokaciji koja je pogodna za izgradnju većeg poslovnog objekta, da se u neposrednoj blizini nalazi komunalna i putna infrastruktura jer to u značajnoj mjeri utiče kasnije na smanjenje troškova izgradnje poslovnog objekta, te da posjeduje urbanističke uslove gradnje, ali bez pretendiranja na bilo koju konkretnu lokaciju“, navodi dalje u odgovoru Mirković.
Zanimljivo je da u isto vrijeme kada Elektroprijenos kupuje zemljište od Soko zrakoplovstva, njegov većinski dioničar Promark gradi zgradu Elektroprijenosa u Raštanima.
Međutim, iz Elektroprijenosa su ustrajni da nije bilo pretendiranja.
„Kriterij za odabir ponude po predmetnom javnom pozivu je bila najniža jedinična cijena 1 metra kvadratnog zemljišta izračena u konvertibilnim markama (cijena 70 posto) i pogodnost lokacije za izgradnu poslovnog objekta 30 posto (ukupna površina parcele, položaj parcele, oblik parcele, blizina komunalne infrastrukture, reljef, urbanistički uslovi gradnje i drugo. Sve pristigle ponude osim izabranog ponuđača (pristigle su još dvije) su bile znatno skuplje po metru kvadratnom od izabranog ponuđača“, zaključuje Mirković dodavši da je kompletna konkursna procedura dostupna na njihovim stranicama. Međutim, uslovi gradnje, koje spominju kao jedan od kriterija, u trenutku kupnje su upitni.
Elektroprijenos u Rodoču planira graditi zgradu preduzeća, tj. poslovni objekt, no u tom dijelu grada zapravo još nema regulacionog plana, pa tako ne može dobiti ni potrebne dozvole. Samim time upitna je i mogućnost gradnje iz javnog poziva, koja je u vrijeme kupovine zemljišta bila samo teoretska, ili ipak ne?
U vremenskom vakumu nepostojanja gradske vlasti i nedonošenja novih planova Gradom Mostarom je haralo Povjerenstvo za davanje stručne ocjene, koje bi SDA-u i HDZ-u uskakalo kad bi trebali graditi gdje se ne smije. Trećeg jula prošle godine to Povjerenstvo daje stručnu ocjenu da Elektroprijenos ovdje može graditi. Mišljenje potpisuje predsjednik Zijad Hadžiomerović (SDA). Izvještaj o radu tog Povjerenstva nije dobilo podršku na GV Mostara.
Treći direktor koji je šopingovao Sokolovo zemljište i dolje smjestio regionalni centar ćuti na naš upit.
Koliko je Uprava za direktno i indirektno oporezivanje platila zemljište u Rodoču firmi Sokol zrakoplovstvo (Promark je većinski dioničar), o koliko se kvadrata radi i je li bilo povoljnije opcije, i atraktivnije lokacije. Jesu li na odabir zemljišta i lokacije i u kojoj mjeri uticali stranački odnosi pitali smo ih u ponedjeljak.
„Sutra ćete dobiti tražene informacije“, potvrdili su isti dan. Sutra je bilo u utorak, a odgovora nema.
