U prve dvije sedmice predizborne kampanje mediji, a posebno javni servisi, nisu građanima ponudili dovoljno informacija koje bi im omogućile informisan izbor. Zabilježeno je znatno veće prisustvo u medijima onih političkih subjekata koji već participiraju u vlasti, kao i gotovo potpuna nevidljivost novih stranaka i pokreta na bh. političkoj sceni.
Ovo su neki od rezultata preliminarne analize Monitoringa medija u vrijeme predizborne kampanje 2018. koja je predstavljena u Sarajevu. Monitoring je organizovan sa ciljem utvrđivanja da li i koliko mediji doprinose da građani naprave informisan izbor, te da li mediji izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Lejla Turčilo, profesorica na Fakutletu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, autorka metodologije i prelimanarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa media u periodu od 7 do 21. septembra.
„Od analiziranih 10.602 sadržaja u medijima, koji su objavljeni u ovom periodu, izbornih sadržaja bilo je 2261, odnosno 18%. Najveći udio izbornih u ukupnim informativnim sadržajima imaju privatne TV stanice – 28,05%, a najmanji javne radio stanice – 11,59%“, rekla je Turčilo i dodala kako su privatni mediji (TV stanice, štampa i portali) više izvještavali o izbornoj kampanji od javnih medija.
Zabrinjavajući pokazatelj je da veliki dio prostora u medijima zauzimaju političari koji su nosioci javnih funkcija, te se može reći kako su oni privilegovani u kontekstu dobijanja medijskog prostora u predizbornoj kampanji.
„Od 2261 izbornog sadržaja, zabilježeno je da veliki dio medijskog prostora zauzimaju partije koje se nalaze na vlasti u entitetima – čak 35,1 %. Na prvom mjestu po broju projavljivanja nalazi se SDA, a odmah za njom SNSD, dok je na trećem mjestu HDZ“, istakla je autorka istraživanja te dodala da su nezavisni kandidati i nove političke opcije gotovo neprimijetne u medijskom izvještavanju.
Od pojedinačnih kandidata, Milorad Dodik imao je nesrazmjerno veći broj pojavljivanja u medijima od druga dva sljedeća kandidata na listi uzorka, te ima veći broj pojavljivanja od svih njegovih stranačkih kolega iz SNSD-a.
U elektronskim medijima zabilježeno je alarmantnih 205 slučajeva pristrasnosti i navijačkog novinarsta. U pregledu izvještavanja javnih servisa o političkim subjektima, primjetno je da javni servis Republike Srpske (RTRS) pokazuje neprofesionalnost – u 45 slučajeva ovaj medij je zauzeo pristrasan ugao prema političkom subjektu.
Neprikladan govor zabilježen je u 11% slučajeva u odnosu na ukupan broj izbornih sadržaja, što je manji procenat u odnosu na monitoring iz 2014. godine, kada ih je bilo skoro 15%, a nosioci neprikladnog govora su uglavnom nemedijski akteri.
Kada je u pitanju odnos medija prema kandidatkinjama, nalazi upućuju na njihovu podzastupljenost u medijskim sadržajima. „Iako je pristup kandidatkinjama uglavnom neutralan, broj pojavljivanja žena mora se povećati“, rekla je Turčilo.
Na konferenciji za medije su predstvaljena ključna zapažanja i preporuke za medije kako bi se do kraja predizborne kampanje unaprijedili kvalitet i raznovrsnost medijskih programa posvećenih izborima. Rečeno je kako je nedopustivo da mediji, a posebno javni servisi, zanemaruju svoju funkciju edukacije i orijentacije, kao i da je potrebno više pažnje posvetiti informisanju o izborima. Pored toga, istaknuto je i da većina medija treba usvojiti fer i izbalansiran pristup u predstvljanju političkih subjekata, jer je vidljivo da ne poštuju pravo na odgovor niti daju priliku političkim subjektima da odgovore na optužbe, etiketiranje, neprimjerene kvalifikacije i slično.
Naglašeno je kako javni servisi, posebno RTRS, moraju više pažnje posvetiti različitim političkim akterima, a ne samo partijama i kanadidatima na vlasti. Takođe, Regulatorna agencija za komunikacije pozvana je da snažnije preuzme odgovornost praćenja medija i regulacije tokom izbornog perioda.
Monitoring medija provodi se na uzorku od 30 medija (5 dnevnih novina, 10 informativnih portala i 15 elektronskih medija), sa namjerom kreiranja preporuka za unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na medije i njihove obaveze u vrijeme predizborne kampanje, a u okviru BASE projekta koji finansiraju Evropska unija i USAID, a provodi ga konzorcijum BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom.
PRELIMINARNI IZVJEŠTAJ – MONITORING MEDIJA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2018 (PPT)
