Svjedočenjem Željke Cvijanović, aktuelne predsjednice Republike Srpske, nastavljeno je suđenje bivšem premijeru Aleksandru Džombiću, koji je optužen za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ona je rekla da u vrijeme davanja kredita IRB-a kompaniji Energoliniji iz Zvornika nije bila član tzv. Velikog kreditnog odbora, ali da je kao član Vlade RS bila upoznata sa situacijom u sistemu Fabrike glinice Birač, gdje je Energolinija bila samo jedan od segmenata.
“Vlada se uvijek bavila strateškim pitanjima, a Birač je bio baš takvo pitanje. Bilo je strateški važno da se taj gigant održi, jer je zapošljavao možda čak i oko 1800 radnika u to vrijeme”, rekla je Cvijanovićeva pred sudskim vijećem.
Napominje da Vlada u tom trenutku nije imala ni potpune informacije kada je riječ o unutrašnjim problemima i sistemu upravljanja, posebno dok su kompanijom upravljali vlasnici iz Litvanije, te da su mnoge informacije o poslovanju saznali kasnije.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Bilo je neophodno tada dodijeliti kredit jer je to značilo smanjenje troškova proizvodnje, možda čak i za 50%. To je značilo održavanje fabrike u životu. Što se tiče tog velikog kreditnog odbora, on nije bio izolovano tijelo i oni nisu mogli izolovano da rade, mimo nekih odluka i mišljenja Vlade”, dodala je Cvijanovićeva.
Cvijenovićeva je izjavila i da su u kasnijem periodu, kada je bila predsjednik Vlade, kompaniji Alumina koja je proizašla iz FG Birač, davane olakšice u smislu produžetka grejs perioda. Kaže da je glavni razlog za te odluke bilo to da ne bi bili blokirani računi i da bi Alumina mogla da razvija svoj potencijal.
Napominje i da kada su dobili određene informacije o dešavanjima u FG Birač, vlast je odlučila da pošalje kontrolne organe i provjere navode o nezakonitim radnjama.
“Nakon što su vidjeli stanje, mi smo tražili da to društvo uđe u stečaj, da bi se riješili svi ti odnosi. Alumina je jedno vrijeme izvršavala svoje obaveze po tom kreditu, a onda su ti komplikovani odnosi i sudski sporovi još više zakomplikovali cijelu situaciju“, dodaje Cvijanovićeva.
Na pitanje tužioca zna li da preduzeće Energolinija, koje je u stvari podiglo kredit prezaduženo, Cvijanovićeva je odgovorila da je Vlada sva preduzeća u tom kompleksu gledala kao jedinstven potencijal.
Dodaje i da ne zna do kada su Energolinija i Alumina vraćale pomenuti kredit, te da su kasnije saznali iz dopisa koji je uputio IRB da je kredit nenamjenski utrošen.
Na današnjem ročištu svjedočila je i Jasna Marinković, bivši referent u Pravnoj službi IRB, koja je došla u pratnji sudske policije.
Naime, ona se nije pojavila na prethodnom ročištu, a kako kaže, nije ni znala za poziv jer je bila na putu u Novom Sadu.
Kaže da je bila iznenađena jutros kada su joj pripadnici sudske policije došli pred vrata.
Kada je riječ o pomenutom kreditu, Marinkovićeva kaže da je njena služba konkretno radila na pregledu dokumentacije sredstava obezbjeđenja kredita, te da je na bazi procjene taj kredit bio dovoljno obezbjeđen.
Dodaje i da se ne sjeća da li je kredit proglašen dospjelim, zbog neplaćanja redovnih anuiteta.
Kako kaže, u slučaju da je proglašen dospjelim uslijedila bi, po procedurama, prinudna naplata.
