Rukavice za jednokratnu upotrebu samo na kratko pružaju zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima. One zapravo šire klice i čak povećavaju rizik od infekcije.
Piše: Aleksander Frojnd / Deutsche Welle
U supermarketima, na pijacama i u svakodnevnom životu sve je više ljudi koji nose jednokratne rukavice kako bi se zaštitili od visoko zaraznog koronavirusa SARS-CoV-2. Ove zaštitne rukavice su već sedmicama rasprodate po apotekama širom svijeta.
Do zaraze koronavirusom dolazi kapljičnom infekcijom, na primjer kašljanjem ili kijanjem ali i direktnim kontaktom: ako dodirnete neki predmet, patogeni dospijevaju do vaše šake, a ako potom dodirnete lice, oči, nos ili usta, virusi će ući u vaš organizam.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Porozni materijal
Rukavice za jednokratnu upotrebu koriste se u hirurgiji ili ambulantama, ali one štite ruke samo od krupnih nečistoća, krvi ili drugih tjelesnih tečnosti. Zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima pružaju – samo na kratko.
Zapravo je materijal rukavica za jednokratnu upotrebu porozan a što ih duže nosite, patogeni lakše prodiru u navodni zaštitni omotač. To je jedan od razloga zašto medicinsko osoblje nakon upotrebe medicinskih rukavica pažljivo pere i dezinfikuje ruke. No, ova higijenska pravila, i to se izričito kaže, u medicini ipak ne mogu zamijeniti rukavice za jednokratnu upotrebu.
Zavaravajuća zaštita
Rukavice za jednokratnu upotrebu, napravljene od vinila, lateksa ili nitrila, daju osjećaj sterilnosti, ali taj osjećaj zavarava. Iako mnogi paze da sa rukavicama za jednokratnu upotrebu ne dodirnu lice, to se događa nehotično i prilično često. Čak i kada na rukama imaju jednokratne rukavice dok koriste svoje telefone ili stavljaju ruke u džep, oni patogene šire a da to ni ne primjećuju.
U skladu s tim, ljekari ne samo što hitno upozoravaju na varljivi osjećaj sigurnosti, već ističu da rukavice za jednokratnu upotrebu mogu čak povećati rizik od infekcije. Jer u takvim rukavicama koža vrlo brzo počinje da se znoji – a topla, vlažna klima idealno je okruženje za bakterije i viruse svih vrsta.
„Prestanite da nositie medicinske rukavice u javnosti. Higijenski je to svinjarija velikih razmjera!” – objavio je na Tviteru i Fejsbuku doktor opšte prakse Mark Hanefeld.
“Poslije skidanja medicinskih rukavica, ukoliko se odmah ne dezinfikujete, na rukama imate isto ono što bi ste imali da ste golu ruku stavili u kanalizaciju. Čestitam!”, upozorava ovaj njemački ljekar i dodaje: „Rukavice ne štite ni ljekara ni pacijenta. Prije i poslije upotrebe neophodna je higijenska dezinfekcija ruku. Rekao bih bi da najmanje 50 odsto medicinskog osoblja to radi pogrešno, a neprofesionalci vjerovatno 99 odsto.”
Isto misli i pulmolog i internista Jens Mejuz. Ne samo što ne nude zaštitu, već su i kontraproduktivne. U vrlo kratkom vremenu rukavica za jednokratnu upotrebu sakupi mnogo više bakterija i virusa na ruci od tek oprane ruke, kaže Jens Mejuz.
Godinama je prof. Ojan Asadijan, predsjednik Austrijskog društva za bolničku higijenu (ÖGKH) upozoravao na zloupotrebe rukavica za jednokratnu upotrebu.
„Ljudima bez medicinske obuke ne bih ni preporučio da nose zaštitne rukavice u svakodnevnom životu. Potrebna je određena stručnost i praksa da se skinu takve rukavice na način da mikroorganizmi ne ostanu na njima ili da se ne razmažu po rukama, ručnom zglobu ili laktu”, objašnjava ovaj higijeničar i infektolog u intervjuu stručnom časopisu pflege-online.de.
Ispravno nošenje i bacanje
Ako ipak i dalje koristite takve rukavice, nemojte ih nositi duže od 20 minuta. Prije nego što ih koristite – dobro operite i osušite ruke.
Poslije upotrebe morate ih pravilno bacati, a ne – kao što se to u ovom trenutku nažalost često događa – u kolicima u supermarketu. Kao i upotrebljene maske za disanje, rukavice bacite u zatvorenoj kesi s ostatkom otpada, preporuka je koja dolazi od Instituta Robert Koh.
