Virus korona je došao i u naše “dvorište”. Banja Luka, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina zabilježili su prvi slučaj zaraženih. Otac i njegov maljoljetni sin zaraženi su koronavirusom i upućeni na liječenje na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske.
U situacijama kao što je ova kada postoji realna opasnost od širenja straha i panike, neophodno je plasirati samo provjerene informacije iz relevantnih i autentičnih izvora. Samo na taj način se stanovništvo može adekvatno informisati i spriječiti širenje panike.
Šta je potrebno da znamo o koronavirusu? Svjetska zdravstvena organizacija već izvjestan period izdaje savjete i upozorenja u vezi sa virusom korona, koje nacionalne zdravstvene organizacije dalje plasiraju i savjetuju stanovništvo u svojim zemljama kako prepoznati simptome i kako se treba ponašati. Savjete su već prenijeli mnogobrojni portali.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Prije svega, neophodno je znati da su korona virusi (CoV) velika porodica virusa koji izazivaju bolesti u rasponu od blage prehlade do težih respiratornih bolesti, poput poznatog bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-CoV).
Korona virusi su zoonoze, što znači da se mogu prenijeti sa životinja na ljude. Još uvijek se ne zna koja je životinja izazvala epidemiju novog korona virusa COVID-19, ali je detaljnim istraživanjima utvrđeno da su SARS i MERS prenijeti sa životinja na ljude. Potvrđeno je da su se ljudi zarazili SARS-om preko cibetki, a MERS-om preko kamila. Postoji nekoliko poznatih korona virusa koji cirkulišu samo kod životinja i nisu se prenijeli na ljude.
Znakovi, simptomi infekcije korona virusom uključuju respiratorne simptome poput temperature, kašlja i otežanog disanja. U težim slučajevima infekcije, može doći do upale pluća, jakog akutnog respiratornog sindroma, a u pojedinim slučajevima dolazi do otkazivanje bubrega i smrti.
Standardne preporuke za sprečavanje širenja infekcije uključuju pojačanu higijenu ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kijanja, temeljno kuvanje mesa i jaja.
Takođe, potrebno je izbjegavati blizak kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih infekcija kao što su kašalj i kijanje, kao i boravak u prostorijama gdje je prisutan veliki broj ljudi.
Najvažnije činjenice o novom korona virusu
- nCov-2019 se širi izuzetno velikom brzinom;
- bolest izazvana virusom COVID-19 nije previše smrtonosna i u većini slučajeva protiče kao grip ili upala pluća;
- faktori rizika za komplikacije i teže oblike ispoljavanja infekcije su starost pacijenta preko 65 godina, prisustvo druge hronične bolesti, narušen imunitet;
- nije poznato sa sigurnošću da li se nakon bolesti i oporavka od iste stvara trajni imunitet;
- šansa da se razbolite je mala ako niste putovali u pogođene krajeve ili ste bili u direktnom kontaktu sa ljudima koji su posjetili takve regione;
- postoji mogućnost da je osoba zaražena virusom bez ispoljavanja simptoma bolesti;
- Biće potrebno 12-18 mjeseci da se stvori vakcina protiv korona virusa.
Karakteristike novog korona virusa
Smatra se da korona virusi koji se prenose sa životinja na ljude, inficiraju ljude kako bi povećali svoje prisustvo i širenje u svijetu, pri tome nemaju za cilj da ubiju domaćina.
Ako napravimo poređenje, prethodna dva poznata korona virusa (SARS i MERS) bila su izuzetno smrtonosna za ljude sa veoma rijetkim asimptomatskim (bez simptoma) slučajevima ispoljavanja. Da je bilo više ovih asimptomatskih slučajeva, bolest bi se širila brže. Na kraju, manje je od 1.000 ljudi umrlo od SARS-a i MERS-a.
Dosadašnji podaci pokazuju da je COVID-19 usmrtio dvostruko više ljudi, pri tome je okarakterisan i kao ne previše smrtonosan virus. Ovo je posljedica činjenice da i ako ste zaraženi novim korona virusom, ne morate nužno imati simptome teške respiratorne infekcije, što je dovelo do bržeg i većeg širenja virusa u svijetu. Na ovaj način virusu je omogućeno da se slobodno kreće i širi po svijetu.
Inače, 14% potvrđenih slučajeva oboljelih od korona virusa su teško oboljeli sa ispoljenom pneumonijom. Kod 5% pacijenata bolest se razvila kao respiratorna insuficijencija, septični šok i / ili multiorganski zastoj – ovo su „teži slučajevi“ oboljevanja koji potencijalno mogu dovesti do smrti.
Uzevši u obzir gore spomenuto, nije potpuno jasno zašto novi korona virus (u poređenju sa prethodnicima, virusima SARS i MERS) izgleda smrtonosnije od ostalih korona virusa koji redovno cirkulišu među ljudima svake zime i obično izazivaju simptome prehlade. Vjerovatno će trebati dosta vremena da se shvati biološko ponašanje virusa i imunološke i kliničke promjene koje on izaziva kod ljudi.
Faktori rizika za teži oblik ispoljavanja COVID-19
Starije i bolesne osobe su najviše podložne teškim oblicima ispoljavanja oboljevanja virusnom infekcijom COVID-19. Ljudi kod kojih se razvila bolest nakon što su zaraženi virusnom infekcijom COVID-19, oni su koji imaju hronične bolesti i starije osobe:
- manje od 1% ljudi, koji su inače bili zdravi, umrlo je od ove bolesti;
- zabilježena je stopa smrtnosti od 10,5% kod osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima;
- 7,3% smrtnosti je zabilježeno kod pacijenata sa dijabetesom;
- 6% je zabilježeno kod bolesnika sa hroničnim respiratornim bolestima, hipertenzijom ili rakom.
Stopa smrtnosti od virusa covid-19:
|
Godine |
Procenti |
|
80+ |
14,8% |
|
70-79 |
8% |
|
60-69 |
3,6% |
|
50-59 |
1,3% |
|
40-49 |
0,4% |
|
30-39 |
0,2% |
|
20-2 |
0,2% |
|
10-19 |
0,2% |
| 0-9 |
0% |
Procjenjuje se da je prosječna smrtnost od novog korona virusa od 2,3% precijenjena, s obzirom na to da veoma blagi slučajevi oboljevanja mogu da ostanu nedijagnostifikovani.
Ukupna, visoka stopa smrtosti (od 14,8%) zabilježena je jedino kod odraslih starijih od 80 godina.
Smrtni slučajevi prijavljeni su u svakoj starosnoj grupi, osim djece mlađe od devet godina. Pored toga, među djecom je relativno malo slučajeva oboljevanja.
Naučnici ne znaju tačno šta se dešava u tijelu osobe koja se zarazi novim korona virusom. Kako će se infekcija ispoljiti i u kom stepenu težine, i kako će teći oporavak, zavisi od imunološkog sistema i odgovora osobe.
Više scenarija odgovora imunog sistema na virus
Trenutno je poznato da nCov-2019 ulazi i razmnožava se u epitijelu disajnih puteva. Kod većine ljudi primjećen je lokalni upalni proces kao odgovor imunog sistema na infekciju.
Međutim, kod starijih i bolesnih ljudi, imunološki sistem možda neće moći da se izbori sa virusom kada dolazi do bržeg umnožavanja virusa.
Drugi scenario bi bio izazivanje nekontrolisanog imunog odgovora organizma, koji uključuje stvaranje ogromnog broja imunih ćelija i preveliku proizvodnju citokina, tzv. citokinska oluja.
Klinički se ovaj scenario manifestuje teškim upalnim stanjima, pneumonijom, nedostatkom daha, upaliom disajnih puteva, pa do zastoja više organa.
Drugi mehanizam odgovora imunog sistema je vjerovatno odgovoran za rijetke, ali prisutne slučajeve preminulih mladih i zdravih ljudi.
Preporuke Svjetske Zdravstvene organizacije da se zaustavi širenje epidemije
Ako niste na području gdje se COVID-19 aktivno širi, ili ako niste putovali u neko od ovih područja ili bili u bliskom kontaktu s nekim ko ima simptome, osjeća se loše ili je bio u regiji rizika, šansa da se razbolite za sada su vrlo niske.
Mjere za sprečavanje infekcije novim korona virusom i one koje ograničavaju širenje virusa moraju preduzeti svi, posebno pacijenti, bez obzira da li im je dijagnostikovan virus ili imaju klinička obilježja specifična za njega.
- izbjegavanje gradskog prevoza;
- izbjegavajte kašljanje i kijanje stavljanjem ruke – preporučuje se da se to radi u prevoj lakta ruke, a ako to nije moguće, da se odmah izvrši higijena ruku bez dodirivanja površina;
- upotreba maramice pri kijanju ne isključuje pranje ruku, nakon bacanja maramice u kantu za smeće;
- izbjegavajte kontakt sa ljudima koji pokazuju znakove infekcije;
- izbjegavajte blizak kontakt sa osobama koje imaju simptome bolesti;
- pravilna ventilacija zatvorenih prostorija (čekaonice, učionice, javni prevoz, konferencijskih sala itd);
- izbjegavajte putovanje u pogođena područja;
- pravilna ventilacija poslovnih zgrada koje imaju spoljnu strukturu ili zajedničke radne prostore;
- pravilno nošenje zaštitne maske i mijenjanje iste u kratkim intervalima (nakon svakih sat i po).
Uputstvo za pravilno postavljanje maske
Masku treba postaviti čvrsto, prekrivajući usta, nos i bradu. Metalni rub na vrhu treba da se fiksira što je više moguće na nosu bez ometanja disanja. Maska se mora skinuti bez dodirivanja prednje strane. Čim se ukloni, higijenu ruku treba obaviti pomoćut tople vode i sapuna. Maske treba da nose kako ljudi koji imaju simptome tako i ljudi koji pružaju medicinsku njegu bolesnim ljudima.
Terapija u slučaju infekcije
Trenutno ne postoji specifičan tretman infekcije novim korona virusom, pri čemu je preporučeni tretman samo simptomatski. Iz tog razloga, prevencija je jedini način da se zaštitite od zaraze i širenja novog korona virusa.
Kako se prenosi korona virus?
Novi koronavirus je respiratorni virus koji se prenosi kapljično (preko kapljica kroz kašalj ili kijanje). To znači da se infekcija dešava pomoću kapi / aerosola, koje bolesna osoba ispušta u vazduh tokom kijanja, kašljanja i razgovora, a udiše ih druga osoba. Zbog toga je važno poštovati veoma dobru higijenu – upotrebu maski, kulturu kijanja i kašlja u prevoj lakta / rukava, često pranje ruku i dezinfekciju površina.
Kako se ponašati ako posumnjate na infekciju korona virusom?
Povećan rizik da su oboljeli od korona virusa imaju građani sa simptomima kao što su:
- Visoka temperatura (preko 38C);
- Teška respiratorna infekcija sa kašljem i otežanim disanjem;
- Početna pneumonija.
Uz dodatne faktore rizika koji uključuju: putovanje u područja sa epidemijskim rizikom u posljednjih 14 dana ili su bili u kontaktu sa osobom kojoj je dijagnostikovana ili kod koje se usljed dodatnih faktora rizika sumnja na infekciju COVID-19, prve preporuke za testiranje nCoV-19 odnose se na ljude koji su posjetili Kinu ili druge pogođene dijelove sveta ili su kontaktirali sa nekim kome je dijagnostifikovana bolest. Međutim, dijagnostički testovi nisu rutinski.
Osoba koja je pod sumnjom da je zaražena korona virusnom infekcijom treba:
- da se se javi u epidemiološki centar;
- da se izoluje od drugih ljudi;
- da odmah stavi masku za lice.
Šta znači bliski kontakta sa potencijalno zaraženom osobom?
- živite u istom domaćinstvu;
- direktan fizički kontakt sa oboljelim (npr. dodir);
- nezaštićen direktan kontakt (boravak u neposrednoj blizini) sa pacijentom tokom njegovog kijanja, kašalja, itd;
- boravite u istoj sobi na manje od dva metra udaljenosti u trajanju dužem od 15 minuta;
- kontakt medicinskog i laboratorijskog osoblja koje se brine o bolesnima;
- let avionom sa bolesnom osobom;
- boravak na aerodromu;
- korištenje javnog prevoza.
Koje su potencijalne komplikacije infekcije novim korona virusom?
- Respiratorni sindrom na Bliskom Istoku (MERS-CoV);
- Teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV);
- Pneumonija koja ne zadovoljava standardni tretman antibioticima;
- Prerano rođenje, pobačaj, komplikacije ili smrt pri rođenju.
Mogu li nam kućni ljubimci prenijeti zarazu?
Nema dokaza da su kućni ljubimci, poput mačaka ili pasa, zaraženi ili bi mogli da šire virus koji izaziva COVID-19.
Šta da radimo ako posumnjamo na novu korona virusnu infekciju?
Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite ljekarsku pomoć sa prvim simptomima bolesti kako biste smanjili rizik od razvoja težih oblika infekcije i sjetite se da kažete svom ljekaru ako ste nedavno putovali u virusom ugrožena područja. Uzimanje lijekova na svoju ruku poput antibiotika nije efikasno protiv COVID-2019 i može čak biti štetno.
Da li postoji vakcina protiv korona virusa?
Dobra vijest je da je novi virus identifikovan izuzetno brzo, njegov genom je u potpunosti sekvenciran i podijeljen sa svim naučnicima širom svijeta u roku od nekoliko nedelja. Globalna naučna zajednica radi na stvaranju vakcine.
Trenutno je globalna trka za stvaranje efikasne vakcine jedna od najjasnijih strategija za spašavanje života u godinama koje slijede. Prvi koraci na tom putu su učinjeni ali smo tehnički daleko od vakcine.
Kao i drugi lijekovi, za vakcine je potreban dug proces ispitivanja da bi se vidjelo da li zaista štite ljude od bolesti i čine li je bezbjednom.
Neophodno je pronaći tačnu sekvencu virusa koja će dovesti do stvaranja efikasnog i trajnog imunološkog pamćenja. Istovremeno, ne bi trebalo da izazove oštar upalni odgovor, kao što su „simptomi nalik gripu“.
Na ovom projektu istovremeno radi nekoliko biotehničkih kompanija, ali je potrebno najmanje 12-18 mjeseci da bi se stvorila efikasna i sigurna vakcina.
Korona virusi mogu biti posebno izazovni sa medicinske tačke gledišta. Zbog sličnosti sa virusima gripa i mogućnosti mutacija, vakcine će takođe morati da budu u stalnom razvoju, baš kao i vakcine protiv virusa gripa.
Da li zaraza čini ljude zaštićenima od recidiva?
Da li pacijenti razviju antitela poslije infekcije novim korona virusom koji će ih zaštititi od budućih infekcija još uvek je misterija. Studije pacijenata sa drugim virusima u porodici pokazuju da antikorona virusna antitijela ne postoje jako dugo u krvi oporavljenog. Veoma nizak ili nedostajući nivo antitijela nije dovoljan da spriječi novu infekciju.
Može li se korona virus prenijeti na površine poput kvake na vratima i koliko dugo preživljava na njima?
Ako kapljice koje sadrže virus dospeiju na površinu ili se šire preko kontaminiranih ruku oboljelih, neko drugi se takođe može zaraziti dodirivanjem tih površina, a zatim svog lica (oči, usta, nos).
Ručke na vratima, ručice vrata lifta, ograde na stepeništu, mjesta za držanje u javnom prevozu su primjeri površina koje mogu biti kontaminirane. Još nije jasno koliko dugo virus može da živi na tim površinama – satima ili danima, ali najbolje je izbjegavati da dodirujete ove javne površine i pojačate higijenu ruku.
Da li će prskanje tijela alkoholnim rastvorom i izbjeljivačem uništiti korona virus?
Upotreba dezinfekcijskih površinskih rastvora na tijelu ne može da utiče na virus koji je već prodro u tijelo. Istovremeno, ovi rastvori mogu oštetiti vašu kožu, sluzokožu (oči, usta, nos-a) ili odjeću, pa ne preporučujemo da ih koristite na tijelu. Ova sredstva su isključivo namijenjena za dezinfekciju površina, deaktiviranje virusa na površinama procesom dezinfekcije.
Utiču li klima i temperatura na širenje korona virusa?
Još nije poznato da li sezonske promjene temperature utiču na širenje virusa, za razliku od drugih virusa poput gripa.
Da li se osoba može zaraziti ako konzumira hranu koju priprema oboljeli?
Da, moguće je ako oboljela osoba kašlje i/ili kiše po hrani. Detaljno pranje ruku prije pripreme, korištenje zaštitnih maski, preventivna je mjera širenja virusa.
Da li je na korona virus stvoren doživotni imunitet nakon preležane infekcije?
Nisu još poznate sve imunološke promjene koje izaziva infekcija korona virusom. Moguće je imati imunitet na virus nakon bolesti, ali, malo je vjerovatno da je trajan posebno imajući u vidu moguće mutacije virusa.
Koje su razlike između korona virusa i gripa?
Korona virusi i infekcije gripa imaju slične simptome koji otežavaju dijagnozu. Glavni simptomi korona virusne infekcije su groznica i kašalj. Grip često prate i drugi dodatni simptomi poput bolova u mišićima i grlu.
Koliko je efikasna upotreba virusne maske za lice?
Uz pojačanu higijenu (pranje) ruku i izbjegavanje dodirivanja moguće, najčešće kontaminiranih javnih površina, upotreba maske je jedno od najefikasnijih sredstava zaštite.
Da li se korona virus može prenijeti seksualnim putem?
Trenutno se vjeruje da su jedini načini prenosa virusa kapljični.
Koliko dana traje inkubacija korona virusa?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije period inkubacije varira između dva i 10 dana, a nedavni podaci pokazuju da se može produžiti na 21 dan.
Da li je moguće da se pacijenti sa korona virusom potpuno oporave?
Kod većine zaraženih, korona virusna infekcija javlja se sa blagim simptomima i potpunim oporavkom u roku od oko nedelju dana. Međutim, infekcija kod starijih osoba i osoba sa narušenim imunitetom, osoba sa dijabetesom ili rakom, može biti ozbiljna i dovesti do brojnih komplikacija.
Da li se korona virus može prenijeti kroz predmete i robu kupljenu iz Kine?
Korona virus može da izazove kontaminaciju predmeta ako ih koristi zaraženi pacijent koji kiše ili kašlje, ali, malo je vjerovatno da će dugo preživjeti, posebno u međunarodnom i interkontinentalnom prevozu.
