U komentaru za European Leadership Network, analitički centar koji se bavi pitanjima evropske spoljne politike, odbrane i bezbjednosti, Nikolas Vilijams, nekadašnji politički savjetnik prvog komadanta operacije Althea u BiH i politički savjetnik u okviru misije SFOR, ističe da je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini okonča vojna misija EUFOR Althea.
Pozivajući se na predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera koji je u svom prošlogodišnjem govoru u Evropskom parlamentu uputio apel da se zemljama Zapadnog Balkana pruži kredibilna perspektiva, nakon čega je, u februaru ove godine, EU objavila svoju detaljnu strategiju za Zapadni Balkan, jasno ukazujući kako postoje realne šanse da BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija postanu članice EU, Vilijams ističe da bi se zemlje Zapadnog Balkana mogle priključiti EU već od 2025. godine, u zavisnosti od stepena reformi u svojim zemljama.
Srbija i Crna Gora su na čelu ove kolone, dok su BiH i Kosovo na začelju. Iako je Bosni i Hercegovini od završetka rata pružena značajna podrška međunarodnog faktora, ipak zaostaje za susjednim zemljama. Više od dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u BiH su i dalje prisutne međunarodne vojne snage (EUFOR Althea) kako bi održale mir. Prema Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 2384 (2017), Ujedinjene nacije su ovlastile Evropsku uniju za sprovođenje mira u BiH. Vilijams ovu operaciju vidi kao anomaliju u zemlji koja je u suštini više od dvadeset godina u miru i teži učlanjenu u EU. Naglašava da je vrijeme da se okonča vojno prisustvo Evropske unije u BiH.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Trnovit put BiH ka Evropskoj uniji
BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Vilijams zapaža da je, uprkos evropskim aspiracijama BiH, u zemlji ipak primjetno popuštanje entuzijazma. Ističe da je predizborno pozicioniranje već stvorilo tenzije u zemlji. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja sa izjavama o secesiji. Bosanski Hrvati prijete opstrukcijom vlasti nakon izbora, ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona. Bošnjaci su se pobunili 2016. godine u Federaciji BiH frustrirani zbog korupcije vlasti i ekonomske i političke stagnacije zemlje.
Kao i uoči prethodnih izbora, primjetno je obostrano zamjeranje među konstitutivnim narodima. Svako optužuje svakoga. Opšta tendencija je da su u BiH veće šanse za pogoršanje bezbjednosti nego u ostatku regije, osim možda na Kosovu. Iako bezbjednosni rizici mogu biti veći nego u ostalim zemljama, Vilijams ističe da su i dalje vrlo niski. U BiH je mir više od dvadeset godina. Uslovi za povratak u sukob s početka devedesetih godina prošlog vijeka više nisu prisutni, kako ističe Vilijams: poslijeratna raspodjela stanovništva u BiH po etničkim linijama novi rat čine gotovo nemogućim.
Strateška provjera misije EUFOR Althea
Operacija Althea je 2017. godine prvi put bila podvrgnuta strateškoj provjeri od strane Evropske unije. Ključni faktor za odluku o razmatranju misije EUFOR Althea bio je pokretanje zahtjeva od strane Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
Prema mišljenju nekih država članica EU, zemlja koja traži članstvo u EU ne bi trebala imati vojnu misiju Evropske unije sa mandatom UN na svom tlu kao krajnji garant mira i stabilnosti. Zemlja koja aplicira za članstvo u EU trebala bi biti u mogućnosti osigurati unutrašnji poredak bez pomoći spoljnog vojnog prisustva. S tim u vezi, iako se vojna funkcija EU u BiH razvila od odvraćanja do uloge bezbjednosti, vojno prisustvo bi u nekom trenutku moglo postati prepreka napretku ka članstvu u EU.
Strateška provjera misije EUFOR se nastavlja. U skladu sa utiskom da se operacija Althea treba okončati, ako je to praktično moguće, i to čim prije, misija će vjerovatno biti ograničena i vraćena na osnove, fokusirajući se na operaciju Althea koja podržava BiH u održavanju bezbjednosti. Ostale nadležnosti u sklopu vojne misije EUFOR, kao što su obuka i izgradnja kapaciteta oružanih snaga Bosne i Hercegovine, mogu biti smanjene ili ostavljene u nadležnost NATO misiji. Još jedna strateška provjera planirana je za 2019. godinu kako bi procijenila svrsishodnost vojnog prisustva EU u kontekstu napretka BiH u pravcu članstva u EU.
Da li je kraj operacije Althea na vidiku?
Postoje dva osnovna scenarija za Bosnu i Hercegovinu. Jedan podrazumijeva negativan kontinuitet – da se nastavi sa vojnim prisustvom EU jer pruža psihološku sigurnost protiv odvajanja dijela zemlje. Osim toga, kada stanovništvo Bosne i Hercegovine vidi druge zemlje u regionu, a naročito Srbiju, koje postižu značajan napredak ka pridruživanju EU, dok BiH stagnira, javiće se povećani rizik od širenja nemira. U tom slučaju, kako strah od nestabilnosti bude jačao, pojaviće se mišljenja, kako u EU, tako i u NATO, koja će zastupati tezu da se vojno prisustvo u BiH treba ojačati. Prema ovom scenariju kraj vojnog prisustva EU u BiH nije na vidiku i s tim u vezi ne postoje povoljni izgledi za članstvo u EU.
Ali, postoji pozitivniji scenario. Ako bh. vlast efikasno reaguje na procese EU, gravitaciona sila članstva u EU pokrenuće neophodne političke i ekonomske reforme. U tom slučaju BiH ne bi stagnirala. Otvorila bi se mogućnost da se završi vojna misija EU, eventualno krajem 2019. ili 2020. godine. Kraj operacije EUFOR Althea biće pokrenut nakon strateškog preispitivanja vojne misije od strane EU 2019. godine.
Evropska unije bi trebala biti odvažnija
Bosna i Hercegovina je mirna i stabilna zemlja od završetka rata 1995. godine. Međutim, svim dosadašnjim izborima prethodila je retorika međuetničkih i međuentitetskih podjela. Izbori u oktobru 2018. biće isti. Zastupaće se stavovi protiv gašenja vojne misije EUFOR, prije svega zbog uplitanja Rusije, kako navodi Vilijams. Takođe, biće protivljenja prekidu međunarodnog vojnog prisustva zbog secesionističkih tendencija iz Republike Srpske. Vilijams ističe da se ove tendencije moraju posmatrati u kontekstu pritiska da se entitetske nadležnosti prenesu na državni nivo. Uzevši u obzir da je Ustav BiH prepun nedostatka, otpor Republike Srpske pritiscima za prenos nadležnosti na državni nivo negativno utiče na BiH, ali je u zakonskim okvirima, prema Vilijamsu. Tvrdi da sama po sebi, RS ne predstavlja prijetnju bezbjednosti zemlje.
Vilijams navodi da je operacija Althea i dalje važna. S jedne strane, psihološki utiče na stanovništvo, bar na dio, a s druge strane, ima značajnu ulogu u nadgledanju aktivnosti koje finansira EU. Međutim, ističe da to nije dovoljno i smatra da argumente za vojni kontinuitet treba odbaciti. Iako su s vremena na vrijeme izbijali etnički incidenti od kada je EU 2004. od NATO snaga preuzela vojnu misiju, ističe da značaj ovih događaja ne treba preuveličavati.
Naposlijetku, smatra da bi EU trebala prepoznati da je za BiH perspektiva članstva u EU jedina opcija koja je privlačna svim stanovnicima BiH. Odlučna akcija da se okonča operacija Althea, povezana sa istinskim izgledima za pridruživanje EU, podstakla bi i protresla bh. političare da ozbiljno pristupe procesu ulaska u EU. Samo uz podsticaj EU može se pronaći politička volja da se reformiše i ojača država, istovremeno zadržavajući nadležnosti entiteta. Što je najvažnije, opipljivi napredak BiH u pravcu članstva u EU podstakao bi nadu cjelokupnog stanovništva u napredak po prvi put od rata, bez obzira na entitetsku ili etničku pripadnost. Vojna mirovna uloga EU u BiH je znak nenormalnosti zemlje. Kandidovanjem za članstvo u EU, bh. vlast je poslala signal da želi da se kreće ka normalnoj državi. EU bi trebalo da iskoristi priliku i da na narednoj strateškoj provjeri 2019. godine okonča operaciju Althea čim prije.
