Dvadesetak dana prije “dana D” za “evropski put” BiH, evropske diplomate ponovo u posjeti Bosni i Hercegovini.
Odluka o mogućem početku pregovaračkog procesa sa BiH trebala bi da bude donesena na sjednici Savjeta Evrope zakazanoj za 21. mart. Bosnu i Hercegovinu je u posljednja dva-tri mjeseca posjetilo više zvaničnika i diplomata iz EU. Posljednji u nizu su Antonio Tajani, potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije i Aleksander Šalenberg, savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije, kao i šefica njemačke diplomatije Analena Berbok.
Poruke evropskih diplomata koje su uputili bh. zvaničnicima kreću se od ohrabrivanja i podrške do podsjećanja da Bosna i Hercegovina mora ispuniti svoje obaveze u procesu otvaranja pregovora o članstvu u EU.
“Situacija je danas bolja nego bilo kad u istoriji vaše zemlje i to je nama važno i vaš angažman će popločati put za otvaranje pregovora i njihovo okončanje da postanete EU članica”, izjavio je Antonio Tajani.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Austrijski šef diplomatije je rekao da je BiH napravila impresivan napredak u proteklim mjesecima.
“Zakon protiv pranja novca, otvaranje pregovora s FRONTEX-om. Više ste postigli u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina”, izjavio je Šalenberg.
Nakon sastanka sa šefovima diplomatije Italije i Austrije, ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je kako očekuje da bi na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH mogao biti razmatran i zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je jedan od uslova za otvaranje pregovora za EU.
Međutim, na sjednici Savjeta ministara je samo najavljeno da će se ministri tek izjasniti o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa.
“Savjet ministara će se izjasniti o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine u novom tekstu nakon što hitno dobije mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo BiH, koja intenzivno radi u konsultacijama s predlagačem ovog zakona Ministarstvom pravde BiH”, navodi se u saopštenju Savjeta ministara.
Nakon austrijskog i italijanskog šefa diplomatije, u BiH je stigla i njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok.
Berbok je uoči posjete poručila da su zemlje zapadnog Balkana neodvojivi dio Evrope te da je geopolitička nužnost da svim snagama podržavaju šest država regiona na putu ka EU.
“Ne možemo sebi dozvoliti da bilo gdje u Evropi imamo sive zone i moramo zajedno učiniti sve da zatvorimo sve strane koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije. To podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju njihovih demokratskih institucija, poboljšanje njihove otpornosti i pružanje ekonomske perspektive ljudima. Kao EU mi pri tome imamo zajedničku domaću zadaću da se i sami postavimo na pravi put za budućnost, dok stavljamo više stolica za evropski sto. Samo zajedno ćemo uspjeti da u Evropi izlijemo čvrst temelj za mir, slobodu i sigurnost”, poručila je Berbok.
Naglasila je da je Savjet Evrope prošle godine odlučio da se otvore pristupni pregovori čim budu ispunjeni kriterijumi za to.
“Na putu ka EU, odgovorni u Sarajevu moraju korak po korak pristupiti neophodnim reformama. Usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma bio je jedan takav evropski reformski korak. S obzirom na oktobarske lokalne izbore ključno je da se sada završi reforma izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa. Slobodni i pošteni izbori su temelj demokratskog društva. Mi se odlučno suprotstavljamo svim onima koji svojim fantazijama o otcjepljenju Bosni i Hercegovini postavljaju prepreke na putu ka EU i dovode u pitanje evropske vrijednosti”, istakla je Berbok.
Reagujući na njenu izjavu, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na društvenoj mreži X napisao da Berbokova dolazi u BiH da “ponovo prosipa svoje frustracije o secesiji, priča o reformama i vladavini prava, a onda nam pošalje i podržava lažnog Šmita i pokaže da ovdje nama ni “p” od vladavine prava”.
Видим да Аналена Бербок долази у БиХ да поново просипа своје фрустрације о сецесији, прича о реформама и владавини права, а онда нам пошаље и подржава лажног Шмита и покаже да овдје нама ни “п” од владавине права.
Њемачка је окупирала БиХ својом политиком, али не може да окупира…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 4, 2024
Dodik je, između ostalog, naveo i da je stav Republike Srpske uvijek bio jasan – “da smo za evropski put, ali s našim jasnim ustavnim nadležnostima. I ne postoje planovi za secesiju. Ako nekad i dođe do odluke o nezavisnosti, ona će biti rezultat djelovanja lažnog visokog predstavnika Šmita, koji pokušava da uruši Republiku Srpsku i kojeg podržava Berbokova”.
Zanimljiva je Dodikova konstatacija da je Berbokova u BiH došla kako bi pribavila “poene na već donesenu odluku da se BiH da pregovarački status bez datuma otpočinjanja istih”.
“To ništa ne znači bez datuma, a partneri u vlasti na nivou BiH su se usaglasili da to okvalifikuju kao ništa. A mogla bi biti korisna. Recimo da povede lažnog Šmita kući da uživa u svojim penzionerskim danima, a ne da nas z…. zamlaćuje”, navodi Dodik.
Prije italijanskog, austrijskog i njemačkog šefa diplomatije, Bosnu i Hercegovinu su u januaru posjetili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Holandije Mark Rute i hrvatski premijer Andrej Plenković. I tada se spekulisalo o stvarnim razlozima posjete.
Jedan od razloga, o kome se spekuliše i danas, jeste lične prirode.
“Odlazeća administracija želi da pokaže da je ostvarila uspjeh u jednom projektu, odnosno da pokaže da su političari u BiH ipak kooperativni i da su uradili ono što se od njih tražilo. Oni će to predstaviti kao svoj uspjeh i to je smisao njihove posjete i trenutnog angažmana. Svi su svjesni da se ne može prikazati nikakvim uspjehom donošenje dva, tri zakona, to je besmisleno nazivati uspjehom ako je Srbija za posljednjih pet godina više od hiljadu zakona vezanih za EU definisala ili napravila zadatke, BiH ima 27 tako da o bilo kakvom uspjehu tu nema govora. Ali, to je smisao njihove posjete”, izjavio je tom prilikom nekadašnji diplomata Draško Aćimović.
Što se posljednje posjete tiče, naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić smatra da će BiH, iako nisu ispunjeni uslovi, dobiti otvaranje pregovora na poklon.
“Napredak o kojem se govori je nevidljiv jedino ako međunarodni zvaničnici nemaju neke nadnaravne moći koje mi ne posjedujemo. Naravno, da se na te iste političke darodavce obrušavaju domaći političari iako će objeručke, istina, bez zahvalnosti prihvatiti i falično otpočinjanje pregovora bez datuma na kojem insistiraju, jer sve ostalo je ništa, ekvivalent (ne)odrađenom poslu. U ovom slučaju, istina je ništa pomnoženo sa nulom. Mada, mislim da je prilično nekorektno obrušiti se na Italiju i Austriju koji su svojski i unatoč protivljenju iz same BiH učinili sve da nas uguraju u evropski voz”, ističe Tanja Topić.
Inače, što se otvaranja pregovora tiče, Draško Aćimović je ranije za Gerilu rekao da u suštini nema veze da li je BiH otvorila pregovore ili ne, zato što se svi uslovi koji su navedeni moraju ispuniti, prije ili poslije.
“BiH očekuje ozbiljan posao tek nakon otvaranja pregovora. A vidimo da nema nikakve želje da se radi na tome. Ne vidim nikakav smisao više ni od tih razgovora na takav način. Ništa se neće desiti. Ni ako otvorimo, ni ako ne otvorimo. Ako otvorimo, moraćemo ispunuti i tih 14 i drugih 1014 ili ko zna koliko hiljada zakona uskladiti”, izjavio je Aćimović.
Ono što se uporno zanemaruje je značaj usvajanja tih zakona, ne za put BiH u EU, nego za samu BiH.
Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić ranije je za Gerilu rekao da bi za BiH najveća posljedica bila da ne usvoji navedene zakone.
“O tim zakonima se raspravlja već neko vrijeme. Oni u sebi, iako nisu savršeni, sadrže značajna unapređenja. Najveća šteta bi bilo da ne dođe do zakona, odnosno ispunjavanja uslova koje je Evropska unija postavila pred BiH”, izjavio je Ćerimagić.
Gerila.info
