Novinari obavljaju svoj posao u veoma lošim uslovima, a novinarstvo je danas jedna od najpodcijenjenih profesija u BiH. Neprijavljen ili neadekvatno prijavljen rad predstavlja značajan problem, međutim ni potpisivanje ugovora o radu ne pruža sigurnost u smislu punog uživanja prava koja prozilaze iz radnog odnosa, poručeno je sa predstavljanju izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara – Bosna i Hercegovina” koje je održano u Sarajevu.
Autorica istraživanja i pravnica Udruženja/udruge BH novinari Rea Adilagić je istakla da ovaj izvještaj predstavlja rezultate trećeg istraživanja provedenog u okviru projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara, koji implementiraju nacionalna udruženja novinara u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i sindikat u Crnoj Gori.
„Izvještaj je nastavak polazne studije iz 2016. koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo, socio-ekonomski položaj i sigurnost novinara po pitanju medijskih sloboda i sigurnosti novinara i koja je identifikovala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale zainteresovane aktere“, naglasila je Adilagićeva.
Generalnu sekretar BH novinara Borka Rudić se osvrnula na rezultate rada Platfome, kazavši da ona predstavlja primjer da se regionalnim pristupom i umrežavanjem novinarskih asocijacija može postići efikasnija zaštita medijskih sloboda i prava novinara, s obzirom na sličan društveno-politički kontekst u džavama ove regije.
„Naš zadatak za naredni period je razvijanje zajedničke regionalne strategije unaprjeđenja položaja novinara i legislative u svim zemljama Zapadnog Balkana, sa fokusom na snažniju međuprofesionalnu solidarnost, koje manjka među medijskim profesionalcima“, rekla je Rudićeva.
Šefica kancelarije za komunikacije Delegacije Evropske unije u BiH Jamila Milović Halilović je istakla da je ovaj projekat jedan u nizu onih kojima se pokušava poboljšati položaj novinara i zaštititi sloboda izražavanja, ali ujedno i da se pomogne BiH da što kvalitetnije i brže ispuni uslove za pridruživanje Evropskoj uniji.
„Indikatori nivoa medijskih sloboda predstavljaju izvrstan i vrlo precizan presjek stanja i nadam se da će biti pokazatelj za neke druge aktivnosti, ali i za napredovanje u članstvu BiH“, istakla je Jamila Milović Halilović dodavši da bez slobodnih medija građani ostaju bez prava na balansirano informisanje i onda su izloženi pristrasnom informisanju i propagandi.
Svoja iskustva u korištenju regionalnog mehanizma zaštite podijelile su i novinarke Štefica Galić sa portala Tacno.net iz Mostara i novinarka Melita Mujadžić sa RTV Unsko-sanskog Kantona iz Bihaća.
Štefica Galić se do sada suočila sa bezbroj verbalnih i fizičkih napada zbog promovisanja demokratskih vrijednosti, slobode govora, kritičkog mišljenja ali i ideje pravednosti, jednakosti i zaštite ljudskih prava. Za svoj društveni angažman prije nekoliko dana je dobila i nagradu Johann Philipp Palm za slobodu govora u 2018. godini.
“Nekada se čini uzalud, ali ja neću odustati i nastaviću se boriti za istinu i pisati istinu jer novinari i novinarska pera mogu zapaliti mnogo više nego šibica”, poručila je Galićeva, naglasivši da je veliku pomoć dobila od Udruženja BH novinari i Linije za pomoć novinarima.
RTV Unsko-sanskog Kantona je u prethodnih par mjeseci bila izložena prijetnjama i pritiscima od strane predstavnika Vlade i Parlamenta Unsko-sanskog kantona, koji su na različite načine pokušavali da dovedu u nesiguran i ponižavajući položaj novinare i urednike ove medijske kuće.
Novinarka Melita Mujadžić kaže da su joj prijetili političari na navišim pozicijama u USK, pozivali je telefonom i tražili da mijenja svoje izvještaje ili odstane od zaštite vlastitog profesionalnog integriteta, upravo zbog toga što je bila hrabrija i bučnija od ostalih kolega. Znali su čak preko urednika poručiti „da se smiri“!?
“Pritisci nisu samo izvana i od politike već i iznutra od kolega i urednika koji su pobornci različitih političkih interesa”, ističe Mujadžićeva i dodaje da joj je žao što nema više bučnijih kolega koji se suprostavljaju kada se nađu u ovoj situaciji.
Prisutni predstavnici medijske i međunarodne zajednice su tokom dvosatne rasprave posebno naglasili koliko je važno javno objaviti svaki napad na novinare i medije, te time pozvati građane na podršku medijskim slobodama. Važno je da i sami novinari iskazuju podršku i solidarnost svojim kolegama – žrtvama napada kroz pisanje o tim slučajevima i javno objavljivanje imena napadača. Zaključili su da su međusobna solidarnost, podrška i javna osuda svakog napada na novinare najbolji saveznici medijskim profesionalcima u borbi protiv učestalih pritisaka i prijetnji. Sa skupa u Sarajevu su pozvane pravosudne i državne institucije na mnogo posvećeniji i efikasniji rad u zaštiti slobode medija i prava novinara, te je ponovljen zahtjev o uspostavi posebnog ombudsmena za medije, kao nezavisnog mehanizma zaštite slobode izražavanja.
