Konferencija “Novinarstvo u regionu: Od sjala do očaja” održana je danas u hotelu “Bosna” u organizaciji Kluba novinara Banjaluka i u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert.
Na tri panela bilo je govora o povjerenju u medije, o zakonima koji se ubrzano donose u Republici Srpskoj i posljedicama koje ostavljaju na rad novinara i medijskih kuća, kao i o problemu neprofesionalnog izvještavanja o bitnim događajima.
Zakoni koje Republika Srpska užurbano usvaja, počevši od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje su nakon dvije decenije ponovo kriminalizovale klevetu, do zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija, neminovno su već postigli efekat na javnost i uveli represiju.
Predsjednik Kuba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da se kriminalizacijom klevete i etiketiranjem nevladinih organizacija pojačava strah novinara koji se usude da kritikuju rad institucija i političara.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Nakon 22 godine edukacije sudija osnovnih sudova kako da postupaju sa novinarima i slučajevima koji dosupiju na sudove, mi dalje imamo neujednačene presude i nesređene prakse. Sada njihov posao preuzimaju kolege u okružnim sudovima i mi strahujemo kakve će posljedice nastupiti”, rekao je Vukelić.
Asistent na Pravnom fakultetu u Banjaluci Igor Popović kaže da je od kriminalizacije klevete veći problem “zakon o stranim agentima”.
“Nedostatak Krivičnog zakonika, prema mom mišljenju je taj što nema klauzulu o javnom interesu. Za Zakon o posebnom registru neprofitnih organizacija o kojem će NSRS raspravljati ovih dana, lično mislim da su njegove odredbe sporne i neustavne”, rekao je Popović.
Igor Cimeša, kontakt tačka sa novinarima u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka i tek imenovani sudija Okružnog suda u Banjaluci je rekao da mora postojati provjerljiva posljedica da bi krivična prijava za klevetu bila održiva.
Glavni i odgovorni urednik BIRN-a BiH Denis Džidić kaže da se teško može zamisliti veći pritisak od ovog koji već postoji, u smislu zakona koji se usvajaju.
“Mislim da je veoma opasno ono što se govori da sačekamo da vidimo posljedice nekog zakona. To je alarmantno ponašanje. U RS se sistemski radi na ograničenju i demonizaciji rada kritičkih novinara”, rekao je Džidić.
Građani imaju povjerenja u novinare, ali je ono poljuljano, a novinari su toliko pod pritiskom da je njihov posao prestao biti poziv a postao je test izdržljivosti.
Glavna i odogovorna urednica magazina Nove ekonomije iz Beograda Biljana Stepanović kaže da se mora jasno razlučiti šta jesu mediji a šta nisu i koji poštuju etičke principe i profesionalne standarde.
“Ovo već postaje test izdržljivosti. Mi vidimo da nam se stalno sužava prostor rada”, rekla je Stepanović i dodala da će povjerenje u novinarstvo biti sve vrednija roba.
Autorka dokumentarnog filma “Gdje je Sara”, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Jelena Jevtić, kaže da ako odustanemo od novinarstva i borbu za slobode medija prepustima drugima, za nas se neće niko boriti.
“U tom slučaju, za par godina nećemo imati slobode govora. Povjerenja u novinare prema anketama ima, ali je kvalitet slabiji, možda i zbog nedostatka mogućnosti da vjeruju institucijama”, rekla je Jevtić.
Plasiranje lažnih i neprovjerenih informacija opremljenih šokantnim naslovima, kreiralo je medijsko blato iz kojeg se može izaći samo zahvaljujući medijima koji rade profesionalno.
Urednik politike i ekonomije magazina Radar iz Srbije Milan Ćulibrk smatra da uprkos medijskom blatu ipak postoji potražnja za kvalitetnim novinarstvom.
“Poslije svega, ostaće mediji i autori kojima se vjeruje. Za 95 odsto onog što se danas naziva medijima u Srbiji, ne važi da su pravi mediji. Sve služi za pravljenje privida i propagande”, kaže Ćulibrk.
Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina kaže da se u Srpskoj za sada nije primio način na koji funkcioniše većina medija u Srbiji.
“Ljudi definitivno čekaju potvrđenu informaciju. Kada napišete da je nešto potvrđeno, to će imati veliku čitanost. Čini mi se da kod nas ima još zdravog tkiva”, rekla je Arbutina.
Izvršni urednik Portala Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske Lujo Parežanin rekao je da nada ostaje na profesionalnim medijima.
“Mi smo ipak dobro, mi živimo od fajta. Vjerujem da su profesionalni mediji oni koji nas izvode iz njega. Nije dovoljno samo tačno prenošenje, nego je bitno i dobro pisanje”, rekao je Parežanin.
Viši asistent na Fakultetu političkih nauka Banjaluka Borislav Vukojević kaže da se ni ne može sve umotavati u benigne pojave i glamur.
“Ako mi na fakultetu radimo jedno a u redakciji rade drugo, onda to nije dobro. Moramo da pripremimo studente na stvarnost. Kada se bavimo novinarstvom, moramo da provjeravamo”, kaže Vukojević.
