Počelo suđenje Aleksandru Džombiću

Čitanjem optužnice danas je u Okružnom sudu u Banjaluci počeo glavni pretres u predmetu protiv bivšeg predsjednika Vlade Republike Srpske, Aleksandra Džombića, koji je optužen za krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

Prema navodima optužnice, Džombić je učestovao u  nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono- razvojne banke RS,  preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19 miliona i 400 hiljada maraca kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev „Energolinije“ d. o. o. Zvornik za dodjelu kredita zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.

Tužilac Radenko Janković je naveo da je nakon toga, optuženi, kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske Milenka Pavlovića  radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik treba prihvatiti, na šta Pavlović  nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke.

„Nakon čega je „Energolinija“ d. o. o. Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a. d. Banjaluka u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao Zaključak Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-106/12 kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske da ponovo obradi zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno“, pročitao je Janković.

U optužnici se navodi i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se Energoliniji može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksinmalno  6,24 miliona KM.

„U namjeri da „Energoliniji“ d. o. o. Zvornik i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke koje je donijela Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske 13. maja 2011. godine po kojoj je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit“, dodaje se u optužnici.

Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS, kojom se Energoliniji odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Navedena sredstva, dodaje tužilac, djelimično su bila upotrebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od 10 milion maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.

Energolinija je kredit otplaćivala do novembra 2012.godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita peruzelo preduzeće Alumina koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31.decembra 2014.godine.

S obzirom da u navedenom momentu, nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.

Nakon čitanja optužnice odbrana je navela da smatra da u ovom slučaju nije izvršeno  nijedno krivčno djelo, posebno ona koja se odnose na optuženog.

“Nije bilo ubjeđivanja članova Kreditnog odbora. Tužilaštvo je ovo izvlačilo iz konteksta, pri čemu nije navelo da je kredit Energoliniji odobren uz tri jaka obezbjeđenja sredstava, posebno kada je riječ o Alumini“, navodi advokat odbrane Zoran Bubić.

Dodaje i da je Alumina jamčila svom svojom imovinom i bila sposobna da vrati kredit u cjelosti.

„Zašto je to izostavljeno iz optužnice meni nije jasno. Dalje, kredit je uredno isplaćivan u dužem vremenskom periodu“, dodao je Bubić, uz napomenu da se za nenamjensko trošenje kreditnih sredstava nije nadležan Kreditni odbor, kao ni Vlada RS, nego sam IRB RS.

Bubić je rekao i da je nakon odlaska Aleksandra Džombića sa mjesta premijera, sljedeći saziv Vlade RS nastavio kontnuitet tog kredita, odobravao posebne uslove, kao i da je produžio grace period za 36 mjeseci.

Tužilac je na današnjem ročištu izveo materijalne dokaze, u kojim se nalaze pomenute odluke i ugovori o kreditu, a plan mu je i da sasluša sudske vještake ekonomske  struke.

Isto tako, kao svjedoci su predloženi i bivši direktori IRB-a Snježana Vujinić i Milenko Pavlović, kao i bivši ministar finansija, a sadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.

S druge strane, odbrana, za sada, nije priložila svoje dokaze, a prema riječima branioca, advokata Zorana Bubića, njihovi dokazi će ovisiti od dokaza koje će izvesti Tužilaštvo.

Ipak kaže, da planira da izvede pet do sedam svjedoka, kao I da im u ovom trenutku nisu dostupni mnogi pismeni dokazi. Dodaje I da će odbrana, takođe, među svoje dokaze uvrstiti ekonomsko vještačenje.