Za Hrvatsku je priča oko odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori već gotova stvar, ističu upućeni u ovaj problem. Čekaju se još samo potrebne dozvole, ali sve je spremno. S druge strane, tvrde da BiH nema više aduta za sprečavanje odlaganja otpada u kasarni Čerkezovac.
Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske do 2060. godine, lokacija na Trgovskoj gori i kasarna Čerkezovac, već su odabrane za skladištenje niskog i srednjeg nivoa radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Vlasništvo nad ovom elektranom dijele Hrvatska i Slovenija pa samim tim i sve poslove u vezi sa radioaktivnim otpadom. Ove dvije zemlje obavezale su se ugovorom da će Hrvatska do 2023. godine preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada jer NE Krško ima za to obavezu samo do isteka ove godine, prenosi DW.
Iako su Slovenci ponudili Hrvatima da zajedno grade odlagalište u blizini elektrane, Hrvatska je odbila, kako kažu stručnjaci, zbog visokih troškova. Zbog toga je donosena odluka da se otpad prenese u Hrvatsku, gdje će ga skladištiti zajedno sa ostalim nuklearnim otpadom.
Kasarna Čerkezovac se navodi kao lokacija za skladištenje još 1999. godine, kroz Program prostornog uređenja Hrvatske. I 14 godna kasnije, lokacija Trgovske gore utvrđena je kao konačna lokacija. Ni 1999, ni 2013, niko iz Bosne i Hercegovine nije reagovao.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Institucije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine reagovale su prije nekoliko godina, prvi put ozbiljnije 2019. godine. Tada su u Novom Gradu, čiji su mještani udaljeni par stotina metara od lokacije, protestovali zbog ovog problema. Vlada RS čak je 2019. godine kompletan pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom, ali je Hrvatska i dalje nastavila sa pripremama.
BiH je tada, sa nekoliko godina zakašnjenja s obzirom na planove Hrvatske, formirala ekspertski i pravni tim, a nakon toga i koordinacioni. Skoro četiri godine od formiranja, održano je svega nekoliko sastanaka, na kojima nije bilo dogovora.
ŠTA ĆE BITI SA RADIOAKTIVNIM OTPADOM? Košarac se pred kraj mandata sjetio Trgovske gore
Zvanične reakcije iz Hrvatske nema, osim u onom dijelu da se nastavljaju poslovi na pripremi lokacije kasarne Čerkezovac, što je u nekoliko navrata potvrdio i premijer Hrvatske, Andrej Plenković.
Hrvatska ubrzano radi na lokaciji Trgovska gora: Počinje druga faza razminiravanja i istraživanja
„Sve je već dogovoreno na višem nivou. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane”, rekao je upućeni izvor iz hrvatskog tima, koji je učestvovao u dosadašnjim razgovorima.
U BiH trenutno nemaju nikakav konkretan odgovor na cijelu situaciju. „Činjenica je da oni rade korak po korak”, kaže Emir Dizdarević, član ekspertskog tima BiH, dodajući da je Hrvatska završila geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja te da se samo čeka ekološka dozvola sa još nekim uslovima koje treba ispuniti.
Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško ističu da se u Čerkezovcu, u sklopu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ne uspostavlja odlagalište, već skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i institucionalnog radioaktivnog otpada porijeklom sa teritorija Hrvatske.
“Hrvatska sad i nema neku opciju da promjeni svoj stav. Projekt se i dalje razvija. Nedavno smo predali na ministarstvo gospodarstva i razvoja za izdavanje zahtjeva za izdavanje upute o dosadašnjem uticaju na okoliš. Dakle, studija o uticaju na okoliš se već radi, a nakon što prođe provjera tog zahtjeva, ja očekujem da će ministarstvo obratiti se svim sudionicima u ovom projektu. Dakle i BiH da da svoje prijedloge za sadržaj te studije”, objasnio je Josip Lebegner, direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, prenosi O Kanal.
Za Hrvatsku najbolje rješenje, za BiH veliki problem
Za Hrvatsku je ovaj prostor najbolje rješenje jer nema mnogo stanovnika. Za BiH veliki problem jer je tu trinaest opština i ima oko 250.000 stanovnika.
“Mi s naše strane imao rijeku Unu koja je nacionalni park, koja je biser BiH, niko ne mari za glas iz BiH. Preko dvadeset godina nas ignorišu. Nigdje na svijetu ne postoji nijedna zemlja da na silu hoće na granični pojas odlagati radioaktivne i druge otpade. To je nešto neviđeno, to je svjetski presedan. Moje je da se nadam da BiH neće biti pokusni kunić u nečemu što može jako loše završiti, ne samo za BiH i Hrvatsku”, poručio je Mario Crnković, predsjednik Udruženja Grin tim.
Stanovnici Novog Grada i okolnih mjesta neće dozvoliti da budu pokusni kunići, tvrdi načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača, dodajući da Trgovska gora i nije najbolje ocjenjena te da su druge lokacije bile u opticaju.
“Tamo se spominje lokacija Majdan koja je bila bolje ocjenjena. Trgovska gora je izabrana samo zato što najmanje smeta hrvatskoj strani i da tu postoje objekti koji se mogu iskoristiti. Ono što mi smatramo kao neko kompromisno rješenje je da se ta lokacija, odnosno objekat udalji trideset kilometara od granične linije što bi bio neki minimum”, rekao je Drljača.
Stručnjaci sa naučnog instituta Ruđer Bošković u Hrvatskoj smatraju da nikakve opasnosti nema za zdravlje stanovnika i da je sada već sve to gotova stvar.
“Svi koji od toga rade veliku nauku rade to iz čiste politike, da na strahu javnosti koja ne zna o čemu se radi dignu koji politički poen. Ponavljam, lokacija je odabrana temeljem svih procedura koje za to predviđa Međunarodna agencija za nuklearnu energiju, dobila je sva odobrenja, idemo dalje”, kaže Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta Ruđer Bošković.
„Deset godina je tražena lokacija za odlagalište otpada jer je trebalo ispuniti sve standarde. Ali ovdje govorimo o otpadu niskog i srednjeg radioaktivnog spektra. Ne o istrošenom nuklearnom gorivu”, kaže Tadić, podsjećajući da je takav otpad uskladišten 30 kilometara sjeverno od Zagreba.
„I nikom ništa. A tu na institutu usred Zagreba, na 30 metara od moje kancelarije, skladište je instituta koje je na kilometar i po od geološkog rasjeda i epicentra potresa. Usred milionskog grada. Ne znam da li postoji blesavija lokacija za otpad od te”, kaže Tadić.
Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) NE Krško, trebala bi da počne za 50 godina i koštaće milijardu evra. Od toga će na zbrinjavanje otpada biti utrošena polovina tih sredstava, koja će se dijeliti na Hrvatsku i Sloveniju, s obzirom na zajedničko vlasništvo.
“Čini mi se lukavije da 250 miliona evra ode na lokaciju u Hrvatskoj za ekološku rentu za sve gradove sa obje strane granice, nego da to junački isporučimo Sloveniji, uz opasnost koja teži nuli”, kaže Tadić. Poređenja radi vlada Slovenije plaća naknadu opštini Vrbina nadomak NE Krško gotovo šest miliona evra godišnje, dok je za opštinu Dvor planirani iznos na godišnjem nivou oko milion evra.
Iz opštine Novi Grad ne prihvataju mogućnost uvođenja ekološke rente za mjesta u okolini Trgovske gore jer, kako ističu, ne postoji novac kojim se mogu nadoknaditi životi 250 hiljada stanovnika ovog kraja.
Gerila/DW/O Kanal