Bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani, poznat kao nekadašnji simbol otpornosti poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, ali i kao ključna figura u pokušajima Donalda Trampa da ospori rezultate američkih izbora 2020. godine, prihvatio je poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da posjeti Banjaluku.
Najava Đulijanijeve posjete izazvala je brojne reakcije, posebno s obzirom na njegovu kontroverznu prošlost i sve veće pravne probleme u Sjedinjenim Američkim Državama.
Đulijani je nekada bio slavljen kao “Američki gradonačelnik” zbog svoje odlučnosti i liderstva tokom krize nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine. Međutim, njegov kasniji politički i pravni put doveo ga je na marginu javnog života, obilježen nizom skandala i optužbi za subverzivne aktivnosti u korist Donalda Trampa.
Njegova uloga u pokušajima da se promijeni ishod predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući širenje lažnih tvrdnji o prevari birača, dovela ga je do optužnice u američkoj saveznoj državi Džordžiji. Optužen je po 13 tačaka, uključujući manipulaciju izbornim rezultatima i podsticanje nelegalnih aktivnosti, a uz to mu prijeti i trajna zabrana bavljenja pravom.
Njegov pad dodatno su obilježile bizarne epizode, poput konferencije za medije ispred firme “Four Seasons Total Landscaping” umjesto luksuznog hotela, skandala sa kompromitirajućim snimkom u filmu “Borat 2”, ali i finansijskih problema koji su ga doveli do toga da prodaje personalizovane video poruke za 325 dolara preko servisa Cameo.
Dodikov pokušaj legitimizacije kroz Đulijanija
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je Đulijanija u Banjaluku, izražavajući oduševljenje njegovim dolaskom i najavljujući zajednički intervju u Đulijanijevoj emisiji “America’s Mayor Live”. U pismu upućenom Đulijaniju, Dodik ga naziva “simbolom otpornosti i borcem za pravdu”, te ističe da je Đulijani “lično iskusio kako sistem može koristiti pravosuđe i medijske kampanje za napad na političke neistomišljenike”.
I appreciate @MiloradDodik inviting me and providing me so much time out of his busy schedule to do an in-depth interview pic.twitter.com/Fvjeq5mIGA
— Rudy W. Giuliani (@RudyGiuliani) February 17, 2025
Ovakva retorika nije slučajna, s obzirom na to da se i Dodik suočava s optužbama za podrivanje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini, te sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Spajanje političkog narativa o “dubokoj državi” s Đulijanijevom pričom o navodnom političkom progonu očigledno je pokušaj Dodika da svoj položaj predstavi kao dio šire globalne borbe protiv zapadnog establišmenta.
Ova posjeta ukazuje na Dodikovu strategiju uspostavljanja savezništava s političarima koji su pali u nemilost glavnih političkih struja na Zapadu. Đulijani, koji je izgubio kredibilitet u matičnoj državi, u Dodiku vidi priliku za medijsku eksponiranost i stvaranje utiska da i dalje ima političku relevantnost. S druge strane, Dodik kroz Đulijanija pokušava privući pažnju Trampovih krugova u SAD-u i dodatno cementirati svoju poziciju u narativu o otporu zapadnim silama.
Međutim, ključna razlika između njih dvojice je u tome što Đulijani više nema ozbiljan politički uticaj u Americi, dok Dodik još uvijek ima značajnu moć u Republici Srpskoj. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko će ovakva posjeta koristiti bilo kojem od njih dvojice u dugoročnoj političkoj kalkulaciji.
Partnerstvo gubitnika?
Posjeta Rudija Đulijanija Miloradu Dodiku može se posmatrati kao spoj političara koji su se našli na margini međunarodnih tokova. Dok Đulijani pokušava pronaći bilo kakvu platformu da održi iluziju relevantnosti, Dodik koristi njegovu posjetu kao još jedan pokušaj legitimizacije pred domaćom i međunarodnom javnošću.
Ipak, jedno je sigurno – Đulijanijeva posjeta neće promijeniti njegovu poziciju pred američkim pravosuđem, a pitanje je koliko će pomoći Dodiku u njegovim političkim i pravnim izazovima. Ovaj susret više djeluje kao susret političkih veterana na zalasku karijera, nego kao ozbiljan diplomatski ili strateški potez.
Gerila.info
