Ustavi sud je na jučerašnjoj sjednici donio odluke u predmetima broj U-25/20 i U-40/20 kojim je utvrdio da Zaključci Republičkog štaba za vanredne situacije o ograničenju i zabrani kretanja na teritoriji Republike Srpske od 31. marta, 6. aprila, 27. aprila i 5. maja 2020. godine, u vrijeme važenja, nisu bili u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, navodi se u saopštenju za javnost.
Ustavni sud je utvrdio da je Republički štab za vanredne situacije, donoseći osporene zaključke, prekoračio svoja ovlašćenja operativno-stručnog tijela formiranog za koordinaciju i rukovođenje prilikom zaštite i spasavanja na teritoriji Republike, shodno relevantnim odredbama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama.
Takođe, Ustavni sud je utvrdio da navedeni štab nije bio ovlašćen ni da, u smislu odgovarajućih odredaba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ograniči kretanje u zaraženom i ugroženom području, a imajući u vidu nadležnosti ministra zdravlja i socijalne zaštite u ovom kontekstu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Naposljetku, Ustavni sud je konstatovao da se samo zakonom mogu uvesti ograničenja kretanja ukoliko je to neophodno radi zaštite bezbjednosti i zdravlja ljudi, te da Republički štab za vanredne situacije nije bio ovlašćen da osporenim aktima ograniči i zabrani kretanje na teritoriji Republike Srpske.
Postupajući na ovakav način, ocijenio je Ustavni sud, ovo tijelo je, suprotno Ustavu, na sebe preuzelo zakonodavna ovlašćenja Narodne skupštine Republike Srpske, čime je postupilo suprotno zajemčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti.
Ovom presudom Ustavni sud Republike Srpske je potvrdio kritike pravnika koji su od početka uvođenja restriktivnih mjera koje su se odnosile na zabranu kretanja stanovništva tvrdili da vlast ovim potezom krši Ustav Republike Srpske.
U banjalučkom Centru za ljudska prava još su u aprilu prošle godine tvrdili da se pri određivanju da li se određeno ljudsko pravo krši mora cijeniti više stvari kao što su zakonitost ograničenja – kretanja – legitiman cilj mjera, proporcionalnost između preduzetih mjera i cilja koji se tim mjerama želi postići.
Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava, tom prilikom je izjavio da je problem kod akata koji zabranjuju kretanje stanovništva u tome što ne obrazlažu detaljno zbog čega se te mjere donose, odnosno kolika je potreba za njima, kao i zašto cilj mjere nije mogao da se postigne blažim mjerama, kao što su na primjer zabrane pristupa određenim klasterima, mjestima gdje postoji povećana mogućnost zaraze i slično.
U Centru su, takođe, istakli da mjere koje su se donosile nisu bile dovoljno pojašnjene kao i da je bilo nedopustivo uvesti mjere koje ograničavaju ljudska i građanska prava pozivajući se samo na koronavirus.
“Dodatni problem u ovom svemu je što smo vidjeli da je postojala selektivnost u kažnjavanju za kršenje mjera, što dovodi do velike sumnje u opravdanost mjera. Nekažnjavanje onih koji ne poštuju mjere i svojevrsno biranje onih koji će biti kažnjeni, dovodi do apsolutnog pada povjerenja u sistemska rješenja i bilo kakvu vladavinu pravu”, naglasio je Lučka, dodavši kako bi se mjere morale poštovati a oni koji ih krše kažnjavati, “bili oni političari, aktivisti, vjernici ili neko treći”.
Inače, niži sudovi u Republici Srpskoj su i prije odluke Ustavnog suda donosili presude u kojima su ljude oslobađali odgovornosti za kršenje policijskog časa. Tako je Osnovni sud u Prijedoru oslobodio odgovornosti jednu osobu iz tog grada kojoj je u aprilu prošle godine policija Republike Srpske napisala kaznu zbog kršenja policijskog časa, jer, kako je zaključeno u presudi, nijedan državni organ nije propisao kažnjavanje po tom osnovu.
Podsjećamo, policija u Prijedoru je D.S. iz ovog grada zaustavila 13. aprila prošle godine u 20 časova i 30 minuta, trideset minuta nakon početka policijskog časa. D.S. je tvrdio da je vozilom išao u službu hitne pomoći, ali je zaboravio zdravstvenu knjižicu pa se vraćao po nju.
U presudi suda u Prijedoru je navedeno da je na pretresu utvrđeno da nije bilo nikakvog prekršaja, s obzirom da zabranu kretanja na javnoj površini nije propisao nadležni državni organ. Tako dokazi koje je sudu dostavio predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno policije u Prijedoru, nisu ni razmatrani.
“U vrijeme činjenja radnje od strane okrivljenog, nije bilo na snazi rješenje niti naredba državnog organa u vezi s ograničenjem ili zabranom kretanja ili zadržavanja lica na određenim javnim mjestima ili područjima. Zaključak o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske od 6. aprila 2020. godine i Zaključak o produženju primjene tog zaključka od 13. aprila 2020. godine je donio Republički štab za vanredne situacije kojeg osniva Vlada Republike Srpske a koji predstavlja operativno-stručno tijelo. Prema tome, Republički štab za vanredne situacije nije državni organ”, navedeno je u presudi prijedorskog Osnovnog suda.
Policija u Republici Srpskoj je, inače, za vrijeme vanrednog stanja proglašenog zbog situacije sa koronavirusom, građanima zbog kršenja policijskog časa izdala veliki broj prekršajnih prijava. Građani su kažnjavani na osnovu zaključka o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske koji je donio Republički štab za vanredne situacije.
Banjalučka advokatica Jovana Kisin bila je jedna od onih koja je na kažnjavanje građana bez zakonskog uporišta upozoravala od početka uvođenja restriktivnih mjera. Još tada je javno apelovala na građane koji dobiju kaznu da zatraže sudsko odlučivanje, jer je to jedini način da se oslobode prekršajne odgovornosti koja im se stavlja na teret.
“Republički štab za vanredne situacije nema zakonsko ovlašćenje da donosi zabrane i da propisuje kazne. On je savjetodavno tijelo koje prikuplja podatke i predlaže nadležnim državnim organima da donesu konkretne naredbe, rješenja, zabrane i sl. Međutim, imali smo situaciju u kojoj je Republički štab za vanredne situacije samoinicijativno sebi dodijelio ovlaštenja koja nema po zakonu, a što su evidentno primijetili i redovni sudovi pri ocjeni zakonitosti prekršajnih naloga”, navela je tom prilikom Kisinova.
Nakon presude Osnovnog suda u Prijedoru predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, koji je i komadant Republičkog štaba za vanredne situacije, dozvolio je sebi da na neprimjeren način komentariše odluku suda.
“Neka dotični sudija onda preuzme odgovornost za zdravlje ljudi i građana Srpske, pa neka on propisuje mjere i kaže kako da se radi. Poslaćemo naše zdravstvene radnike na godišnje odmore, jer su to zaslužili pa neka taj sudija onda liječi oboljele od korona virusa”, rekao je tom prilikom Višković.
Reagujući na Viškovićevu izjavu, Jovana Kisin se zapitala da li je neko mogao “da šapne predsjedniku Vlade šta je državni organ i šta je štab kojim rukovodi kao i da formiranje Republičkog štaba nije propisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti već Zakonom o zaštiti i spašavanju u vanrednim situacijama”.
“Mislim, red bi bio ako je gospodin premijer na čelu Republičkog štaba već šest mjeseci a ne zna ni osnovni zakon koji primjenjuje. Komentarisanje sudskih odluka i sudijske funkcije na ovakav način je nedopustivo, nestručno i nekulturno prije svega”, naglasila je Jovana Kisin.
Inače, Višković je tada rekao i da smatra da je slučaj u Prijedoru izolovan i da takvu praksu neće nastaviti i druge sudije, što se može smatrati klasičnim pritiskom na pravosuđe. Višković je dodao i da ne priznaje rad pojedinih sudija i tužilaca za koje je rekao da bi im trebalo oduzeti dozvolu za rad. Postavlja se pitanje da li tako misli i za Ustavni sud Republike Srpske i sudije koje su donijele odluku da je Republički štab za vanredne situacije, donoseći osporene zaključke, prekoračio svoja ovlašćenja?
Gerila.info
