Dekarbonizacija i ulaganje u obnovljive izvore energije su u interesu svih građana Bosne i Hercegovine, a ne samo političkih elita i sa njima povezanih lobija. To je poruka organizatora okruglog stola na temu „Održivi energetski zaokret kroz prizmu klimatskih promjena i povećanje učešća obnovljivih izvora energije“.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Centar za životnu sredinu i Međunarodno udruženje naučnih radnika u saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci su 23.12.2021. godine organizovali okrugli sto u okviru projekta Eko BiH koji finansira Evropska unija.
Cilj ovog okruglog stola je informisanje, obrazovanje i pokretanje konstruktivnog dijaloga između naučnih radnika, predstavnika vlasti i nevladinih organizacija, te drugih interesnih strana.
Fokus okruglog stola je bio na diskusiji o obnovljivim izvorima energije, stanju, problemima i perspektivama te o Nacrtu Zakona o obnovljivim izvorima energije Republike Srpske. Kratak video sa izjavama nekih od učesnika okruglog stola možete da pogledate na linku a zaključke možete da pročitate u nastavku.
Zaključci i preporuke sa okruglog stola „Održivi energetski zaokret kroz prizmu klimatskih promjena i povećanje učešća obnovljivih izvora energije“
1. Klimatska kriza ne zaobilazi Bosnu i Hercegovinu, a štetne posljedice poput ekstremno kišnih i sušnih perioda već uzimaju danak. Neophodan je strateški pristup u oblasti klimatskih promjena kroz smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte koji je potrebno uskladiti sa realnim dešavanjima i mogućnostima široke primjene obnovljivih izvora energije.
2. Dekarbonizacija, odnosno zatvaranje termoelektrana na ugalj, je neminovan proces koji se neće dogoditi “preko noći”, a paralelno s tim BiH treba ubrzanim tempom provoditi energetsku tranziciju što podrazumijeva prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
3. Energetska tranzicija Bosne i Hercegovine ka obnovljivim izvorima energije je zahtjevan proces koji treba da bude inkluzivan, pravičan, socijalno osjetljiv i podsticajan za sve kategorije potrošača, kao i proizvođača energije. U procesu energetske tranzicije, potrošači više ne bi trebali biti samo potrošači, već aktivni proizvođači i potrošači energije – što znači da su osviješteni o načinima proizvodnje, uštede i potrošnje energije u svojim domaćinstvima.
4. Energetsko siromaštvo u BiH je već izražen problem za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, kao i prijetnja za bh. društvo. Treći energetski paket EU podrazumijeva direktnu pomoć smanjenju energetskog siromaštva, kroz definisanje niže cijene energije za socijalno ugrožene kupce iz kategorije domaćinstva. Potrebno je što prije definisati mjere za pomoć, te obezbijediti direktnu finansijsku podršku za mjere energetske efikasnosti i projekte obnovljivih izvora energije za sopstvenu proizvodnju i potrošnju za ove kategorije društva.
5. Nerealno niska cijena električne energije je dovela do dva suštinska problema za potrošače, i to:
• nizak stepen svijesti o potrebi štednje, odnosno smanjenja potrošnje energije i
• nedostatak interesovanja za sopstvenu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
Najavljivano povećanje cijene električne energije bi moglo navesti potrošače na ulaganja u sopstvenu proizvodnju iz OIE i mjere energetske efikasnosti, što vodi ka održivom korištenju energije i smanjenju rasipanja energije.
6. Nizak interes građana je dodatno prisutan i zbog trenutnih nepodsticajnih politika vlada za projekte građanske energije. Novi zakonodavni okvir u oblasti obnovljivih izvora energije treba biti primarno usmjeren ka podsticajnim mjerama i administrativnim olakšicama za projekte građanske energije, umjesto na podsticajne mjere za komercijalnu proizvodnju.
7. Integracija manjih proizvođača iz obnovljivih izvora energije uz razvoj decentralizovanog sistema distribucije i sistema za skladištenje energije će smanjiti gubitke u distributivnoj mreži, kao i opterećenje prenosne mreže što može doprinijeti većoj održivosti i stabilnosti energetskog sistema.
8. Korištenje novih tehnologija kao što su nanomaterijali u primjeni obnovljivih izvora energije mogu značajno poboljšati efikasnost i produžiti životni vijek sistema za proizvodnju, skladištenje i potrošnju energije.
9. Dosadašnja politika ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, poput hidroenergije i energije biomase, dovela je do ozbiljnog narušavanja prirodnih resursa poput riječnih i šumskih ekosistema. Obnovljivi izvori energije trebaju biti zasnovani na principima održivosti kako bi sačuvali prirodu i proizveli energiju za potrebe današnjih i budućih generacija.
Za sva dodatna pitanja budite slobodni da nas kontaktirate na emailove [email protected], [email protected] i [email protected].
