Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno
analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom početka zvanične izborne kampanje pred Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 7.oktobra 2018. godine, pripremio analizu aktuelnih političkih događanja. U narednom periodu ćemo predstavljati najvažnije dijelove analize.
Savez za promjene, odnosno Savez za pobjedu, napravio je nekoliko ključnih grešaka u konfrontaciji sa Miloradom Dodikom. Tadašnji predsjednik SDS-a Mladen Bosić ušao je u koalicionu avanturu sa Dodikom u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dok je u Narodnoj skupštini Republike Srpske SDS bio opozicija Dodiku i njegovom SNSD-u. U prve tri godine mandata član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić često je koketirao sa Dodikom. Vodio je podaničku politiku prema Dodiku, slijedio njegovu nacionalističku politiku umjesto da preuzme inicijativu i ponudi drugačiju originalnu politiku, koja će biti povezujuća i koja će osigurati bolji život građanima.
Savez za promjene je pao u zamku Dodika, koji im je prilijepio etiketu izdajnika. U Savezu za promjenu nisu znali adekvatno odgovoriti na tu podvalu nego su se nevješto pravdali na te optužbe. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Dodik na vlast u Republici Srpskoj došao uz pomoć Zapada, prije svega SAD-a, pomoću oklopnih vozila snaga SFOR-a i da je kasnije čak izražavao podršku NATO-ovom bombardovanju Srbije. Čak je Ivanić izjavio da je funkcija predsjednika Republike Srpske viša od funkcije člana Predsjedništva BiH što je netačno, jer funkcija predsjednika regije ne može nigdje biti viša od funkcije šefa države. Dodik koristi nesposobnost EU i OHR-a te neposvećenost Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Čovićeva strateška greška – Dodik
Predsjednik HDZ i član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Dragan Čović uspostavio je tijesno političko-interesno savezništvo sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. Čović je pristalica politike jednog dijela HDZ-a iz Hrvatske koji su mišljenja da se Hrvati i Srbi mogu dogovoriti bez onih trećih, Bošnjaka. Pri tome je ignorisao činjenicu da je većina Hrvata u Bosni i Hercegovini patriotski nastrojena prema svojoj domovini. Pri tome je važna uloga Rimokatoličke crkve i bosanskih franjevaca koji su kroz dugu istoriju bili odani Bosni i zbog toga su nazvani „čuvari Bosne“. Politika Dragana Čovića da sva pitanja može riješiti preko Banjaluke pokazala se katastrofalnim za poziciju Hrvata, a Dodik njegova strateška greška.
Vodstvo HDZ-a pokazalo se u proteklih skoro 30 godina kao jedno od najkriminaliziranijih u Bosni i Hercegovini što dodatno otežava poziciju Hrvata kojima se pokušava pripisati taj epitet. Zbog toga otklon od politike HDZ-a predstavlja svojevrsni doprinos dekriminalizaciji Hrvata, koji se zbog kriminogenog djelovanja svog čelništva dovode u nezahvalnu poziciju. Republika Hrvatska je pravosnažnim presudama na Međunarodnom sudu u Hagu učestvovala u Udruženom zločinačkom poduhvatu prema Bosni i Hercegovini što predstavlja njen istorijski teret i sebi ne bi smjela više dozvoliti da njena politika doživi još jedan fijasko u Bosni i Hercegovini. Slična situacija je i sa Republikom Srbijom, jer su obe države prema pravosnažnim presudama Međunarodnog suda u Hagu učestvovale u međunarodnom oružanom sukobu u BiH.
Kandidatura Hrvata Željka Komšića, predsjednika Demokratske fronte, uzdrmala je poziciju Dragana Čovića, koji se teško može suprotstaviti Komšiću i njegovom političkom konceptu. Malo je poznato da je Komšića, za razliku od Čovića, odlikovao Vatikan visokim odlikovanjem Svete stolice „Commando con placca dell'Ordine Pano“ zbog zasluga prilikom zaključivanja međudržavnog ugovora između Vatikana i Bosne i Hercegovine.
Zabrinjavaju informacije da se priprema izborna prevara kojom bi se spriječilo da Željko Komšić postane član Predsjedništva BiH iz redova Hrvata. Kakva je uloga članova CIK-a u pripremi izborne prevare, jer se slična izborna prevara priprema Denisu Bećiroviću ali i Mladenu Ivaniću?
